Barbara Dorić / Foto Roni Brmalj
Barbara Dorić kaže da je ekonomski test pozitivan. Na pitanje kako je investicija opravdana uz zakup samo 20 posto kapaciteta, napominje kako su kapitalni troškovi projekta svedeni na minimum te je od prvotne investicije od 383 milijuna eura, smanjena, na 233,6 milijuna eura
ZAGREB Vlada je na svojoj sjednici u srijedu odlučila da će proračun, HEP i Plinacro sa 132,6 milijuna eura financirati gradnju plutajućeg terminala na Krku, a onda je LNG Hrvatska, koja projekt vodi, dan kasnije donijela konačnu investicijsku odluku o gradnji, za koju su trebali pozitivni rezultati tzv. ekonomskog testa o isplativosti terminala.
Na pitanje što je ekonomski test pokazao, budući da je zakupljeno samo 20 posto kapaciteta budućeg terminala, direktorica LNG-a Hrvatska Barbara Dorić za Novi list odgovara kako je test pozitivan, dakle terminal će biti isplativ. Zakupljeno je, podsjetimo, kapaciteta za 0,52 milijarde kubika plina od ukupno 2,6 milijardi, pri čemu su jedini zakupci HEP i INA.
– Pored bespovratnih sredstava dobivenih od Europske komisije u iznosu od 101,4 milijuna eura, odlukom Vlade dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od sto milijuna eura te su kapitalni troškovi same investicije većim dijelom zatvoreni kroz bespovratna sredstva, odgovara Dorić.
Opravdanost investicije
Na pitanje kako je investicija opravdana uz zakup samo 20 posto kapaciteta, napominje kako su kapitalni troškovi projekta svedeni na minimum te je od prvotno planirane investicije od 383 milijuna eura, ona značajno smanjena, na 233,6 milijuna eura. Vlasnici terminala – HEP i Plinacro će, kaže Dorić, imati povrat investicije od 9,43 posto.
Nakon što je donesena investicijska odlukla o gradnji terminala, aktiviran može biti u ugovor s norveškom tvrtkom Golar, koja između 30. rujna i 30. listopada 2020. godine u Omišalj treba dopremiti tanker prenamijenjen u plutajući terminal. Osim toga, LNG Hrvatska obavještava kako je završen i postupak nabave projektiranja, nabave i izgradnje pristana s pomoćnim postrojenjima i visokotlačnim priključnim plinovodom.
Kao ekonomski najpovoljnija, ocijenjena je ponuda konzorcija Pomgrad, GP Krk i STSI u vrijednosti od 58,44 milijuna eura. Očekivani početak radova je krajem ožujka ili početkom travnja ove godine.
Norveški je Golar ponudio konverziju postojećeg LNG tankera u plutajući terminal (FSRU brod) u vrijednosti od 159,6 milijuna eura. Riječ je o tankeru proizvedenom 2005. godine, koji plovi pod imenom »Golar Viking«. U trenutku isporuke FSRU brod će na lokaciju LNG terminala biti dopremljen iz brodogradilišta kao nova konverzija FSRU broda u skladu s najvišim tehničkim standardima i standardima zaštite okoliša i prirode, poručuju iz LNG-a Hrvatska.
– Pored već odobrenih bespovratnih sredstava od Europske komisije, bespovratna sredstva u iznosu od 100 milijuna eura koja su osigurana Odlukom Vlade RH dovoljna su da na zakupu od 0,52 milijardi kubika HEP i Plinacro mogu donijeti konačnu investicijsku odluku te na preostali dio potrebnih kapitalnih troškova u iznosu od 32,2 milijuna eura, a s kojim će sudjelovati u realizaciji investicije kroz dokapitalizaciju društva LNG Hrvatska, imati povrat investicije od oko 9,43 posto, sukladno dozvoljenom prihodu koji je reguliran Metodologijom koju donosi HERA, kaže Dorić.
Godišnji operativni troškovi terminala iznosit će, dodaje, 13 milijuna eura, a pokrivat će se iz zakupa kapaciteta od 0,52 milijardi kubika i dijelom iz naknade za sigurnost opskrbe. Kako je već pisao naš list, tu će naknadu plaćati i hrvatska kućanstva u cijeni plina, oko 35 kuna godišnje.
Dorić dodaje kako se očekuje povećanje zakupa kapaciteta nakon što se otkloni rizik gradnje te terminal uistinu bude izgrađen, posebno uzimajući u obzir upotrebu LNG-a u prometu nakon 2020. godine. »Stoga, ukoliko i bude potrebe za naknadom za sigurnost opskrbe, ona će biti kratkotrajna«, napominje Dorić. Iznosit će oko 0,3 eura/MWh, i na krajnju će cijenu plina utjecati najviše do jedan posto.
Zainteresirani odustali
Na pitanje zbog čega se ranije naglašavalo da je potreban zakup najmanje 1,5 milijardi kubika da bi bila donesena investicijska odluka o gradnji, i kako to više nije uvjet za realizaciju projekta, Dorić odgovara kako je zakup kapaciteta od 1,5 milijardi kubika izračunat pod pretpostavkom da će, nakon sredstava EU-a, preostali trošak biti pokriven kreditom razvojnih banaka i dokapitalizacijom društva.
– U tom scenariju 70 posto iznosa, 92,54 milijuna eura, projektno se financira kreditom od strane razvojnih banaka te se 30 posto iznosa, 39,66 milijuna eura, financira kroz dokapitalizaciju društva od strane vlasnika, HEP-a i Plinacra. Navedeno bi bilo moguće ukoliko bi se osigurao zakup od 1,5 milijardi kubika prije početka same gradnje odnosno donošenja konačne investicijske odluke.
Zakup od 1,5 milijardi kubika je projiciran na način da terminal iz godišnjih reguliranih prihoda zarađuje dovoljno da pokriva troškove glavnice i kamata kredita te samostalno financira pored godišnjih operativnih troškova i kapitalne troškove projekta. S obzirom na to da su odlukom Vlade o financiranju dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 100 milijuna eura, to više nije uvjet, te je projekt moguće realizirati pri zakupu od 0,52 milijarde kubika, napominje Dorić.
LNG-u Hrvatska se do kraja 2015. godine javilo sedam zainteresiranih ulagača u terminal, no nakon dvije godine su od daljnjih pregovora odustali. Za terminal nije bilo zainteresiranih zakupaca pa ga je država, uz pomoć HEP-a, koji će zasad, uz manju pomoć Ine, terminal jedini koristiti, država projekt odlučila financirati sama. Financijski će joj pomoći, i opet, HEP, kao i Plinacro.
