Veća kazna bit će naš prijedlog, jer nam je cilj da se doista svi drže rokova plaćanja, kaže naš izvor u Ministarstvu financija. Linićevi inspektori provjeravaju i sumnje da su pojedini trgovački lanci antidatirali svoje ugovore, zbog čega im osim novčanih prijete i kaznene prijave
ZAGREB Tvrtke koje ne budu poštovale rokove plaćanja, a oni su maksimalno 60 dana, mogle bi ubuduće plaćati kaznu od dva milijuna kuna. Dogodit će se to ukoliko se u zakon o predstečajnoj nagodbi i financijskom poslovanju ugradi prijedlog da se sadašnja kazna od milijun kuna udvostruči, o čemu, otkrivaju naši izvori, razmišljaju u Ministarstvu financija.
Ministarstvo je na svojim stranicama objavilo svoj prijedlog izmjena spomenutog zakona, a te se izmjene uglavnom tiču postupka predstečajne nagodbe, dok povećanje kazni nije u njih uključeno. Međutim, naši izvori otkrivaju da Ministarstvo planira tijekom javne rasprave predložiti podizanje kazni za one koji ne poštuju rokove plaćanja.
Rijetki poštuju pravila
To će biti naš prijedlog, jer nam je cilj da se doista svi drže rokova plaćanja, što je poslovno ponašanje koje baš u Hrvatskoj nije uhvatilo korijenje, a to je pokazao i naš nadzor u 26 trgovačkih lanaca. Vidjet ćemo, naravno, hoće li parlament prihvatiti naš prijedlog, kaže naš sugovornik iz Ministarstva financija.
Zasad je Ministarstvo financija provelo nadzor rokova plaćanja u 26 najvećih domaćih trgovačkih lanaca i pokazalo se da tek rijetki poštuju pravila i zakonske rokove plaćanja. U trenutku kad je nadzor obavljen ti su trgovački lanci imali oko 900 milijuna kuna računa koji nisu plaćani u zadanim rokovima.
Novost koju donose izmjene zakona o financijskom poslovanju što ih je na svojoj stranici objavilo Ministarstvo financija je institut obnove. Tim se izmjenama predlaže da tvrtke i nakon što trgovački sud odbije njihov zahtjev za nagodbu mogu tražiti obnovu postupka. Dosad su se se tvrtke na odluku trgovačkog suda koji bi odbio predloženu nagodbu mogle tek žaliti. Prema novim pravilima dužnik može, i nakon što trgovački sud odbije nagodbu, tražiti obnovu postupka ako učini vjerojatnim, odnosno ako dokaže da može otkloniti razloge zbog kojih je trgovački sud odbio njihovu nagodbu. To bi praktički značilo da ponovno nagodbu može tražiti, primjerice, i Dioki.
I dok se u Ministarstvu financija pripremaju optužni prijedlozi, uz koje se moraju predočiti dokazi o neplaćenim fakturama, a riječ je o više od milijun neplaćenih računa samo u ovom nadzoru, čini se da su uočili dodatne probleme. Naime, sumnja se da su pojedini ugovori antidatirani. što znači da su trgovci u želji da ih se ne uhvati u prekršaju nepoštovanja rokova, ugovore koji su ranije sklopili i koji su već došli na naplatu »pretvorili« u novije ugovore, s kasnijim datumima. Zbog toga će nadzor osim provjere rokova plaćanja provjeriti dio ugovora i kod trgovaca i kod dobavljača, ali će tražiti i informacije od javnih bilježnika koji su ih potvrdili.
Nakon trgovačkih lanaca – državne tvrtke
U slučaju da se pokaže da su pojedine tvrtke doista posegnule za takvim kršenjem zakona, uz optužne prijedloge za prekršaj nepoštovanja rokova plaćanja, mogle bi zaraditi i kaznene prijave jer bi to značilo da se radi o pokušaju krivotvorenja i prijevare.
Osim toga nadzor kreće i u državne tvrtke i agencije i provjerit će se poštuju li oni zadane rokove.
– Osim u javna poduzeća ići ćemo i u tvrtke u kojima je država većinski vlasnik. Krenuli smo od trgovačkih lanaca jer oni neplaćanjem uzrokuju lanac nelikvidnosti, ali iste probleme mogu stvoriti i velike državne tvrtke. zato su one sada na redu, kaže naš izvor. Tvrdi da država prema tim poduzećima neće biti ništa blaža, jer je to način na koji se Ministarstvo financija nastoji boriti protiv nelikvidnosti i pri tome neće zatvarti oči pred time ako taj problem eventualno u pojedinom sektoru uzrokuju državna poduzeća.
