Treba riješiti i pitanje MOL-ovog potraživanja prema državi većeg od dvije milijarde kuna jer Hrvatska nije ispunila ugovor o preuzimanju plinskog biznisa
ZAGREB Već sredinom rujna hrvatska Vlada i mađarski MOL najvjerojatnije će započeti pregovore oko eventualne izmjene dioničarskog ugovora u Ini, što znači dogovor oko budućeg razvoja domaće naftne kompanije, pa i načina upravljanja i odnosa dvaju najvećih dioničara. U pregovorima će trebati riješiti i pitanje MOL-ovog potraživanja prema državi većeg od dvije milijarde kuna nastalog zbog toga što Hrvatska nije ispunila ugovor o preuzimanju plinskog biznisa. Prvi, više informativni razgovori, trebali bi započeti ili sredinom rujna ili najkasnije do kraj tog mjeseca potvrdilo nam je više sugovornika s obje strane.
Interesi kompanije
U ime Vlade pregovarat će ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i predstojnik Ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović a s druge strane stola, kako sada stvari stoje, bit će Sándor Csányi potpredsjednik MOL-ove uprave i Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine.
– Neprihvatljivo je, iako naravno nije nezakonito, da predsjednik uprave Ine u pregovorima između Vlade i MOL-a sjedi na strani MOL-a. Vlada to mora odbiti ili zatražiti da Áldott za to vrijeme zamrzne svoju funkciju u Ini, a ministar Vrdoljak onda u pregovore treba na hrvatskoj strani uključiti Davora Mayera ili Ivana Krešića, koji su članovi Inine uprave, savjetuje nekadašnji predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern. Imenovanje Áldotta kao MOL-ovog pregovarača za njega je još jedna pljuska hrvatskoj Vladi i dokaz da MOL Inu doživljava kao svoju podružnicu.
Kako im je sjela činjenica da će čovjek koji vodi hrvatsku tvrtku u kojoj je država drugi najveći vlasnik s više od 44 posto udjela na drugoj strani, odnosno da će zastupati interese tek jednog, iako najvećeg dioničara, u Vladi zasad nerado govore. Áldott bi kao prvi čovjek Ine prvenstveno trebao voditi računa o interesima te kompanije, a kao pregovarač MOL-a o interesima Mađara pa se otvara pitanje kako bi se u pregovorima mogao postaviti ako Vlada primjerice bude smatrala da je interes Ine obnoviti rafineriju u Sisku, a MOL u tome ne vidi nikakvu poslovnu korist. U Ini nam nisu željeli komentirati mogućnost da se njihov prvi čovjek tako nađe u sukobu interesa ili u najmanju ruku između dvije vatre, uz napomenu kako oni nisu strana u pregovorima nego su to MOL i hrvatska Vlada. Iako je potpuno jasno da je Áldott MOL-ov čovjek u Ini, što je razumljivo jer je MOL i najveći dioničar i još je od 2003. godine uključen u sve detalje oko preuzimanja hrvatske kompanije, ipak je barem na simboličkoj razini za državu poražavajuće da je prvi čovjek kompanije u kojoj je i ona značajan vlasnik u pregovorima na suprotnoj strani od ministara.
Prilika za raspravu
U samom MOL-u smatraju takvu situaciju prirodnom, a u svom odgovoru na naše pitanje kako će kao prvi čovjek Ine, zastupati interese tek jednog dioničara MOL-a, zaključuju da ta pitanja nisu utemeljena na stvarnosti, budući da ne može biti ozbiljnih razgovora o strategiji za budućnost Ine ako u nju nisu uključeni prvi ljudi te kompanije. Smatraju da je sudjelovanje Áldotta u pregovorima potpuno očekivano s obzirom na ulogu koju ima u Ini. U MOL-u se kako ističu raduju predstojećim pregovorima što će po njima biti dobra prilika za konstruktivnu raspravu koju pripremaju u suradnji s Vladom. I dok iz MOL-a o detaljima ne žele govoriti, Vlada je svoja stajališta za pregovore kao i ono što zamjera MOL-u u provođenju ugovora u posljednjih deset godina objavila javno.
