Do kraja ove godine gotovo sva trgovačka društva u Hrvatskoj, njih više od 180.000, moraju se upisati u Registar stvarnih vlasnika. Cilj tog registra, koji je Hrvatska obavezna uvesti kako bi se uskladila sa zakonodavstvom EU-a, otkrivanje je pravih vlasnika trgovačkih društava čiji se osnivači skrivaju iza odvjetnika ili drugih zastupnika, javlja tportal.

Podloga za stvaranje tog registra bile su izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranju terorizma, a koje je Vlada usvojila još lani. Iako će upisani podaci biti javni, neće ih moći vidjeti baš svatko jer će se za uvid u registar plaćati naknada. Upis bi trebao biti dovršen do kraja godine, a njegova objava očekuje se u siječnju 2020. godine.

Ipak, od upisa su izuzeta brojna društva. Prvo, upis u Registar stvarnih vlasnika nije obavezan za dionička društva koja kotiraju na burzi jer je njihovo vlasništvo već upisano u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu. No pravi vlasnici dioničkih društava i dalje će se moći skrivati iza skrbničkih računa u bankama.

U registar vlasništva neće se upisivati ni sindikati, poslodavačke udruge, političke stranke, ali ni komore, zadruge niti udruge čije će se članstvo najčešće mijenjati i za koje je nemoguće doznati tko im je pravi vlasnik.

Načelno, cijela ideja Registra stvarnih vlasnika je promašena, kaže za tportal Danko Sučević, vlasnik računovodstvene tvrtke Infokorp koja je već počela s upisom svojih klijenata.

- U 99 posto slučajeva tvrtke imaju osnivače koji su se identificirali prilikom upisa u Sudski registar. Ne sjećam se slučaja da javni bilježnik nije ovjerio identitet osobe koja osniva tvrtku, a sada se od nas traži da to ponovimo.

Ako netko ne skriva vlasništvo, sada će opet proći tu proceduru, a ako netko želi sakriti udio u nekoj tvrtki, nastavit će to i dalje raditi, kaže Sučević te nastavlja:

"Postoje situacije u kojima je potreban pronalazak stvarnog vlasnika, recimo kada je vlasnik tvrtke strana pravna osoba, koja je u vlasništvu druge pravne ili fizičke osobe. Kada se pak radi o udrugama koje nisu ni pod kakvom kontrolom ni u drugim zapadnoeuropskim zemljama, postoje veliki problemi. Njihovo članstvo nije pod povećalom, pa bi bilo normalno da se upišu njihovi članovi."

Vlasnica manjeg računovodstvenog servisa, koja je željela ostati anonimna, kaže kako upis u Registar stvarnih vlasnika nije ništa drugo nego opterećenje za gospodarstvo: "U Hrvatskoj ima oko 180.000 tvrtki koje su se dužne upisati, a pomnožimo to s cijenom od 300 kuna, koliko se usluga upisa prosječno naplaćuje, i dolazite do troška od 54 milijuna kuna", kaže sugovornica tportala te zaključuje:

"Cijeli taj posao ponovno se radi i to košta, a zapravo se objavom registra neće ništa promijeniti niti novo doznati, osim možda u nekim perifernim slučajevima."

Oni koji se ne upišu u registar do kraja ove godine riskiraju poprilične kazne. Pravna osoba koja ne preda točne i ažurirane podatke, navodi se u Ministarstvu financija, riskira kaznu od 5.000 do 350.000 kuna, dok članovi uprava i druge odgovorne fizičke osobe riskiraju od 5000 do 75.000 kuna.