Postoji rizik da Europska komisija zbog neispunjavanja programa restrukturiranja Hrvatskoj naloži da od brodogradilišta »3. maj« i Brodosplit zatraži povratak subvencija koje im je država dala kroz provođenje tih programa.

To je mišljenje iznijela Državna revizija u svom izvješću o radu Ministarstva gospodarstva za prošlu godinu, gdje se između ostaloga propituje i provođenje programa restrukturiranja u ta dva škvera, odnosno trošenje državnih subvencija. Ionako tešku situaciju u »3. maju« doista bi bezizlaznom mogla učiniti odluka da se subvencije moraju vratiti, što bi značilo stečaj ako se nekim čudom taj škver i izvuče iz sadašnjih problema.

Revizija se i ovaj put, jer već se i ranije negativno očitovala o trošenju subvencija u brodogradnji, poziva na izvješća Hrvatske brodogradnje – Jadranbrod (HBJ), koja je ovlaštena na za nadzor provedbe programa restrukturiranja, odnosno na njihove navode o nepravilnostima u realizaciji tog programa u Brodosplitu i »3. maju«.

Proračunski nadzor 

Što se tiče »3. maja« ističe se da je tom škveru država isplatila 847 milijuna kuna subvencije, te da je toliki trebao biti i vlastiti doprinos, ali on se u »3. maju«, pod vlasništvom Uljanika, nije dogodio. Umjesto toga istaknut je doprinos do 728 milijuna kuna, dok je mišljenje HBJ-a da se kao doprinos može priznati 695,58 milijuna kuna. Za Brodosplit se pak sumnja da je sredstva državne potpore koristilo nenamjenski.

U izvješću se spominje i odgovor Ministarstva gospodarstva koje je otkrilo da je u oba brodogradilišta zatražilo proračunski nadzor Ministarstva financija, pa se za Brodosplit ističe da nije konstatirano da su sredstva korištena nenamjenski. No, za riječki škver se samo spominje da je nadzor završio u rujnu prošle godine, ali ne i kakvi su njegovi rezultati. Ministarstvo gospodarstva očitovalo se i da će do kraja kolovoza poslati 14. izvješće o provedbi programa restrukturiranja Europskoj komisiji pa se sukladno navedenom očekuje eventualno postupanje Komisije. No i prije tog postupanja Revizija upozorava »s obzirom na izvještaje HBJ-a, u kojima su navedene nepravilnosti u vezi s realizacijom ugovora o prodaji Brodosplita i »3. maja«, postoji rizik da Europska komisija naloži Republici Hrvatskoj da od brodogradilišta zatraži povrat danih subvencija što bi imalo negativne posljedice na gospodarstvo Republike Hrvatske«.

Odgovor iz Bruxellesa 

Iz izvora bliskih Vladi doznajemo i da su jučer u Zagrebu zaprimili primjedbe Europske komisije na draft plana restrukturiranja Uljanik brodogradilišta koji je bila osmislila uprava Uljanika, zajedno sa svojim konzultantima iz Boston consulting grupe. Taj plan, podsjetimo, i Vlada i Bruxelles ocijenili su lošim i neprihvatljivim. Vlada ga je upravo iz tog razloga i poslala u Bruxelles samo kao nekakav neslužbeni prijedlog jer se znalo da ga u takvoj formi i sa zamišljenim rješenjima Europska komisija može samo odbiti. Izjave povjerenice EK-a za tržišno natjecanje Margrethe Vestager prilikom posjeta Hrvatskoj to su samo potvrdile.

Kako neslužbeno doznajemo, primjedbe, odnosno sugestije EK-a o tome što je potrebno učiniti s planom restrukturiranja pulskog škvera da bi se došlo u fazu da se pokrene i službena procedura njegovog odobrenja u Bruxellesu, sadržane su na dvadesetak stranica. Ključne zamjerke već su više-manje poznate. Dok su iz Uljanika uporno tvrdili da postoji osnova prema kojoj bi država snosila veći dio troškova restrukturiranja, 60 posto, sada je i napismeno iz Bruxellesa rečeno da je to najviše 50 posto, a isti dio otpada i na strateškog partnera, odnosno samo brodogradilište. Drugi, možda još i veći problem za Uljanikov menadžment tiče se zamjerke EK-a da iz programa restrukturiranja pulskog škvera nije vidljivo i jasno razgraničeno što se ustvari restrukturira – samo pulsko brodogradilište ili cijela Grupa.

I jedno i drugo je pred slomom, a na restrukturiranje Uljanik grupe ne smije se ni pomisliti dok je u njezinom sastavu i riječki »3. maj« koji je krajem prošle godine završio svoj proces restrukturiranja. Za Bruxelles riječki škver je završena priča, ne smije više dobiti ni kunu državnih potpora. U realnosti, u riječkom brodogradilistu moći će završiti priča tek onda kada im iz Uljanika vrate onih 523 milijuna kuna, koliko je proteklih godina završilo s druge strane Učke. Valja spomenuti i nelogičnost da se program restrukturiranja radi za pulsko brodogradilište koje ustvari nema svojih poslova i ugovora već je samo podizvođač za Uljanik, holdingovu maticu.