Foto Davor Kovačević
Hrvatska je u ovogodišnjem izvješću zauzela 60. mjesto od ukupno 63. svjetske ekonomije, što je rast za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu
ZAGREB Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2019.». Hrvatska je u ovogodišnjem izvješću zauzela 60. mjesto od ukupno 63. svjetske ekonomije, što je rast za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu.
Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 332 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2019. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2018. i 2019. godinu.
Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 20 indeksa, 5 za svako područje.
„Desetljeća malih pomaka, nečinjenja i odgađanje nužnih promjena doveli su Hrvatsku na samo dno kad se promatra sposobnost privlačenja investicija, stvaranje poticajnog okruženja i napose uvjeta u kojima mladi i poletni članovi našeg društva vide za sebe i svoju obitelj budućnost u našoj zemlji. Najnovije izvješće pokazuje da je razina promjena nedostatna što rezultira zaostajanjem u odnosu na druge države.
Vrijeme u kojem živimo, okarakterizirano naglim promjenama, digitalizacijom procesa i mobilnošću, zahtjeva temeljite i brze društvene promjene kako bi osigurali željene poslovne i društvene uvjete za naše građane.
Osim nužnih temeljitih reformi javnog sektora i modaliteta upravljanja, potrebno je pristupiti redefiniranju društvenih vrijednosti, utvrditi dugoročnu nacionalnu strategiju te zahtijevati da svi lideri u našem društvu preuzmu odgovornost za provođenje navedenih promjena. Odgovornost je na svima nama da provedemo nužne promjene u okviru naših nadležnosti i mogućnosti.“, ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Na rezultate ovogodišnjeg Izvješća uveliko je utjecala politička i ekonomska nesigurnost u Europi koju je izazvao BREXIT. Stoga europske zemlje ove godine nisu postigle značajnije pomake na ljestvici konkurentnosti. Izuzetak je Irska koja je poboljšala svoju poziciju za pet mjesta zbog dobrih gospodarskih rezultata koje su potakli poticaji za ulaganja na globalnoj razini, javni sektor te područja kao što su brendiranje i privlačenje talenata.
Ove godine Singapur je zauzeo prvu poziciju. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Hong Kong pa slijede SAD, Švicarska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Nizozemska, Irska, Danska, Švedska i Katar.
