Veći PDV značio bi ponovni, masovni inozemni šoping

Željko Lovrinčević sugerira da se razmisli o uvođenju nekih drugih poreza, primjerice porezu na dohodak od kapitala. To bi moglo značiti porez na zaradu od dionica ali i od kamata na štednju

ZAGREB Povećanje opće stope PDV-a vjerojatno bi na godinu ili dvije pomoglo fiskalnoj konsolidaciji, ali takav potez, što ga je kao jednu od opcija najavio ministar financija Slavko Linić, ne bi dugoročno riješio hrvatske probleme, a pitanje je bi li njegove negativne posljedice stvorile još više poteškoća.    Analitičari s kojima smo razgovarali upozoravaju da bi povećanje PDV-a sigurno donijelo više novca u državnu blagajnu, kao što je to bio i dosad slučaj s rastom stope tog poreza, ali da se efekt gubi nakon godinu ili dvije, jer rashodna strana nastavlja bujati i ponovno traži nove, veće poreze. Uz to napominju da veći PDV opet donosi opasnost od povećanja nelikvidnosti i odlaska građana u kupnju u inozemstvo.    – Ministar financija nije govorio o konkretnom povećanju opće poreze stope, ali ona je u Hrvatskoj već onako velika. Povećanje s 23 na 25 posto pomoglo je u 2012. godini konsolidaciji proračuna, isto kao i prethodno povećanje s 22 na 23 posto, ili uvođenje kriznog poreza, no to nisu dugoročna rješenja, ističe analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić. Upozorava da bi bilo kakvo povećanje utjecalo na kućanstva i poduzetnike, te na njihovu potrošnju, a onda to znači i na BDP.   

Izostale reforme

On sugerira da je možda bolje razgovarati o promjenama na međustopi ili na najnižoj stopi, što je Vlada već najavila, ali zaključuje da bez reforme na rashodovnoj strani, Hrvatskoj ne može pomoći nijedna stopa PDV-a koliko god bila visoka.

– Prva će posljedica povećanja opće stope PDV-a naravno biti povećanje prihoda, no gotovo najveća stopa u EU koja bi još rasla znači i ponovni odlazak građana u kupnju u inozemstvu u susjedne zemlje, gdje je taj porez niži. Uz to veća bi stopa značila i veće troškove za poduzetnike, bez obzira jesu li ili nisu uspjeli naplatiti svoje račune, opasnost da neće moći platiti svoje obveze, a to onda znači povećanje nelikvidnosti, pa i teže ubiranje poreza, upozorava Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Podizanje PDV-a zadnja je opcija kojoj će se Vlada prikloniti i to pod pretpostavkom da ne bude oporavka gospodarstva. Tako je mogućnost povećanja PDV-a objasnio potpredsjednik Vlade Branko Grčić, koji se nada da ćemo u 2014. ostvariti gospodarski rast i ojačati prihode uz reforme. Na pitanje plaši li zapravo ministar Linić građane većim PDV-om kako bi shvatili ozbiljnost situacije, Grčić je odgovorio: »Da se većim porezima plaši ljude, pa tko bi to činio? Nije to plašenje, to je naša realnost«.

No, on napominje i da ministar poseže za rješenjima koja su u njegovoj ingerenciji, a to su porezi, jer su izostale mjere poput reforme teritorijalnog ustroja ili uređivanja stanja po ministarstvima. S druge strane ministar, napominje Lovrinčević, mora predložiti smanjenje rashoda, jer samo povećanje poreza neće dati efekta.

Lovrinčević smatra da bi se Linić trebao i u povećanju prihoda okrenuti drugim izvorima, a ne samo povećanju PDV-a.

Porez na kapital

– Treba razmišljati o oporezivanju dohotka od kapitala, jer neki oblik tog poreza ima većina europskih zemlja dok se u Hrvatskoj dosada nije posezalo za tim rješenjem, kaže Lovrinčević. O razradi tog nameta ne želi govoriti, jer je to na Ministarstvu financija, ali u europskim zemljama koje imaju takav porez on se naplaćuje na zaradu od kamata na štednju, na zaradu na dionicama ali i ostalim vrijednosnim papirima.   

Srđan Gjurković jučer je postao prvi dužnosnik HNS-a koji nije unaprijed odbacio mogućnost povećanja PDV-a.    – Naš načelan stav je protiv povećanja porezne presije, ali kao odgovoran partner moramo uvažavati dubinu i težinu situacije i biti spremni na razgovor i o najtežim odlukama, rekao je Gjurković na konferenciji za novinare u Saboru. Dodao je da Linić »iznimno kvalitetno radi i stvari sagledava sa svoje točke gledišta«.

Samo u bankama građani i poduzetnici imaju oko 195 milijardi kuna štednje, oko 90 posto tih depozita osigurava im država, ali na zaradu, odnosno na kamate ne ubire porez. Ukoliko bi se to promijenilo država bi na kamate od štednje mogla godišnje ubrati najmanje milijardu kuna poreza, a strah od povlačenja štednje u inozemstvo nije velik, jer Hrvatska i dalje ima privlačnije kamate, a europske zemlje imaju poreze na njih. Uz to, hrvatski državljani imaju i desetke milijardi kuna u dionicama, na njima su ostvarivali zaradu, ali država tu vrstu zarade nikada nije oporezivala. O takvom se porezu razmišljalo u vrijeme Vlade Jadranke Kosor, ali su mu se usprotivile banke i na kraju se Vlada odlučila za uvođenje kriznog poreza na plaće i povećanje PDV-a sa 22 na 23 posto.