U idućih 15 godina Hrvatska planira utrostručiti iznos pomoći drugim zemljama

Irena Frlan Gašparović

20. listopad 2015 09:30

Sredstva se raspoređuju s razine EU-a / Foto D. JELINEK

Hrvatska u ovoj godini daje 390 milijuna, a 2030. čak 1,1 milijardu kuna za razvojnu pomoć. Prema planovima, prioritet će biti države jugoistočne Europe: Albanija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija te BiH

 ZAGREB U idućih 15 godina Hrvatska će nastojati značajno povećati iznose koje izdvaja za pomoć drugim zemljama, pa bi za službenu razvojnu pomoć 2030. godine trebala izdvajati 1,1 milijardu kuna, trostruko više nego u ovoj godini. Povećanje sredstava predviđeno je prijedlogom Nacionalne strategije razvojne suradnje za razdoblje od 2015. do 2020. godine. U tom se dokumentu navodi da će Hrvatska »težiti nastavku povećanja« razvojne pomoći kako bi »do 2030. dostigla cilj izdvajanja za službenu razvojnu pomoć na razini 0,33 posto od bruto nacionalnog dohotka«. U taj izračun spada i dio novca koji Hrvatska uplaćuje u zajednički europski proračun i izvanproračunski Europski razvojni fond, pa se onda ta sredstva dalje raspoređuju s razine EU-a. Podaci iz dokumenta pokazuju da je u ovoj godini za razvojnu pomoć namijenjeno 390 milijuna kuna, dok bi sljedeće godine iznos trebao porasti na 420 milijuna kuna. 

Prema planovima Vlade, Hrvatskoj će u narednih pet godina i dalje prioritet biti države jugoistočne Europe. Posebno su izdvojene Albanija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija te BiH kao tzv. programska država, s kojom postoje višegodišnji programi razvojne suradnje. Na području Sjeverne Afrike i Bliskog istoka, Hrvatska je posebno zainteresirana za suradnju s Irakom, Marokom, Palestinskom samoupravom, Sirijom, Tunisom i Jordanom, navodi se u strategiji. Nadalje, planira se suradnja i projekti s Kolumbijom, Mianmarom, Tadžikistanom, Tanzanijom, Ukrajinom i Afganistanom. 

Vlada u dokumentu priznaje da je Hrvatska na svjetskoj sceni »razmjerno malen donator koji se brojkama službene razvojne pomoći nije u stanju mjeriti s velikim globalnim davateljima pomoći«. Međutim, smatraju da Hrvatska ima određene prednosti i iskustva koja može ponuditi drugim državama – primjerice, iskustvo tranzicije iz jednostranačkog u višestranački politički sustav, iz planske u tržišnu ekonomiju, iz rata u mir, zatim iskustvo pristupanja Europskoj uniji i tome slično. Zato Vlada procjenjuje da Hrvatska može pridonijeti razmjerno više nego države sličnog vanjskopolitičkog utjecaja i gospodarske snage. 