Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 2° 4
Sutra: 2° 2° 4
21. siječnja 2019.
Napetosti u raspodjeli dohotka

Tržišne dogme uzvraćaju udarac: Svjetska banka poziva na pravednije društvo, iako je ovakvom i sama "kumovala"

Snimio Marko GRACIN
Snimio Marko GRACIN
Autor:
Objavljeno: 30. rujan 2018. u 16:29 2018-09-30T16:29:03+02:00

U Svjetskoj banci zabrinuti su zbog rastućih nejednakosti, ali ne toliko da bi priznali da je tranzicija bila puna grešaka kojima su pridonijele politike koje su i sami promovirali

Svjetska je banka izašla sa svojim novim izvješćem pod nazivom »Prema novom društvenom dogovoru: suočavanje s napetostima u raspodjeli dohotka u Europi i Srednjoj Aziji« (Towards a New Social Contract: Taking on Distributional Tensions in Europe and Central Asia) u kojem iskazuje neku vrstu zabrinutosti zbog rastućih nejednakosti u Europskoj uniji i nejednakih šansi za sve, posebno za mlade koji su u puno lošijoj poziciji nego njihovi roditelji.

Spominje se i Hrvatska, u kojoj je rad na određeno uzeo maha, a općenito se u regiji nejednakosti i asimetrije ogledaju na više osi, rodnoj, dobnoj, nacionalnoj… U izvješću se tako ističe da »u Europskoj uniji treba unaprijediti javne politike na području rada, poreza i socijalne skrbi kako bi se zaštitile ranjive skupine radnika i riješila sve veća nejednakost koju izazivaju ubrzane promjene na tržištu rada i nove tehnologije.«

»Hvalevrijedni pomaci«

U izvješću Svjetske banke razlučuju se četiri vrste nejednakosti između pojedinih skupina, koje nagrizaju društvene ugovore: razlike između mladih i starih generacija; nejednakosti između radnika koji se bave različitim zanimanjima; nejednak pristup mogućnostima na temelju zemljopisnog položaja; i nejednakosti na osnovi roda, etničke pripadnosti, podrijetla i drugih čimbenika, a ne truda ili sposobnosti pojedinca. Nadovezujući se na prijašnja izvješća, među kojima je i nedavno objavljeno izvješće »Ujednačeni rast« (Growing United), u ovoj studiji naglašava se kako javne politike treba prilagoditi kako bi se zaštitili i ubrzali hvalevrijedni društveni pomaci koje su zemlje EU-a ostvarile tijekom proteklih desetljeća, stoji u priopćenju.

Novo je izvješće Svjetske banke svima nama dakle moguća potvrda da rigidnost koju kao građani osjećamo živeći u društvu nejednakih šansi, i općenito rigidnom i isključivom društvu, zbog čega mnogi iz njega iseljavaju, nije tek dojam nekolicine koja se, eto, nije snašla, već objektivno stanje u koje smo zapali.

Srednji sloj

 No, niti smo u to stanje zapali preko noći, niti smo u nj upali ni iz čega. Sada kada se i zadnje konture nekadašnjih institucija zdravstva, školstva, javnih usluga ruše, a nove nisu izgrađene, te kada su na prodaju oglašeni i zadnji ostaci nekadašnjih društvenih poduzeća – sada te nedostatke počinjemo osjećati svi, i to na svakodnevnoj razini, i u smislu kvalitete života, ali i rastućeg nepovjerenja u sustav, koji, eto, i sam oglašava alarm na uzbunu.

U Svjetskoj banci zabrinuti su dakle zbog rastućih nejednakosti, ali ne toliko da bi priznali da je tranzicija bila puna grešaka kojima su pridonijele politike koje su i sami promovirali, nego sada pozivaju na neki novi društveni ugovor...

U priopćenju se tako navodi da se »u izvješću poziva na temeljito preosmišljavanje socijalnih politika ne bi li se usporilo stvaranje sve većeg jaza između građana kojima nove gospodarske prilike donose korist i onih koji su ostavljeni na marginama sve dinamičnijeg i fleksibilnijeg gospodarstva.« Zaključuje se kako se »za mnoge još uvijek može reći kako pripadaju srednjem sloju po dohotku koji ostvaruju, ali ne i po materijalnoj sigurnosti koju uživaju.«

Zelić: ne treba nam novi, već stari društveni ugovor

Doc. dr. Nebojša Zelić s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, kojeg smo zamolili da komentira istup Svjetske banke, kaže da su politike koje su dovele do rastuće nejednakosti u posljednjih četrdesetak godina, a kojima je kumovala i Svjetska banka, dovele do niza problema koji su povezani sa povećanjem nejednakosti.
– Literatura već dugo spominje odnos nejednakosti i niza patoloških društvenih problema kao što je povećanje zdravstvenih problema, mentalnih bolesti, socijalne nemobilnosti, kriminala, međusobnog nepovjerenja, smanjenje očekivanog životnog vijeka i još niza elemenata koji bitno utječu na kvalitetu života. Mnoge studije ukazuju na to da za kvalitetu života nije važno koliko je zemlja bogata već koliki je stupanj nejednakosti u njoj. Politike koje Svjetska banka predlaže snažno podsjećaju one politike oko kojih je postojao konsenzus i socijaldemokratskih i demokršćanskih stranka nakon drugog svjetskog rata, a to su politike snažne države blagostanja koje se naravno razlikuju po svom modelu ali je zajednička ideja političkih institucija koje garantiraju socijalna prava i sigurnost svim građanima. Ukoliko je to ono što zovu novim društvenim ugovorom, onda je to ustvari povratak na stari društveni ugovor koji su kultom slobodnog tržišta, privatnog vlasništva i trickle-down ekonomijom s vremenom rastočili, tumači Zelić. Kaže da je »sirenski zov autokratskih režima upravo pružanje socijalne sigurnosti većini u zamjenu za smanjenje političkih i osobnih sloboda te nacionalne homogenizacije stvaranjem neprijatelja unutar društva i izvan njega.«
– Borba protiv desnog populizma i očuvanje liberalno demokratskog poretka ovisit će o smanjenju nejednakosti i pružanju socijalne sigurnosti. No, zato je potrebno učiniti još niz mjera. Ekonomske slobode i pravo na vlasništvo ne mogu biti zaštićene jednako kao ostale slobode poput slobode govora, slobode zanimanja, političkih slobode i ostalih slobode potrebnih da osoba slobodno odabire svoj životni stil u skladu sa svojim uvjerenjima. One trebaju biti snažnije regulirane i usklađene sa idejom jednakih mogućnosti. Također, distribucija prihoda i bogatstva ne može biti u potpunosti određena tržištem iako ono i dalje mora imati važnu funkciju. Naposljetku, nejednakosti nisu određene samo razlikama u dohotku već i u akumuliranom bogatstvu što znači da je potrebno osmisliti mjere koje sprječavaju da se vlasništvo gomila u malom broju ruku – zaključuje Zelić.
 

– Mnogi građani EU-a još uvijek ne znaju za uzlaznu mobilnost i osjećaju kako su upali u stupicu nejednakosti. Nedjelotvorne javne politike na tim područjima dovele su do pada povjerenja u institucije i pojačanog raslojavanja unutar društva. Primjerice, u Hrvatskoj su okolnosti u kojima je pojedinac rođen važnije odrednice pristupa visokoškolkom obrazovanju  za generacije koje su stasale početkom 2000-ih nego li za generacije koje su se započele s obrazovanjem prije tranzicije. U slučaju Hrvatske, indeks nejednakosti u mogućnosti pristupa visokoškolskom obrazovanju za dobnu skupinu rođenu tijekom 1980-ih dvostruko je veći nego li za one rođene tijekom 1940-ih – navodi se u priopćenju Svjetske banke.

–  Kada ljude pitamo o njihovoj kvaliteti života, čujemo kako su zabrinuti zbog sve veće nejednakosti i nesigurnosti.  U ovom izvješću uzroci te zabrinutosti istražuju se razmatranjem promjena u raspodjeli dohotka tijekom zadnjih desetljeća – napominje Maurizio Bussolo, njihov vodeći ekonomist za Europu i Srednju Aziju i jedan od sastavljača izvješća.

Pravednija podjela

– Ne vjerujemo kako rješenje leži u pokušaju zaustavljanja globalizacije ili tehnologije. Umjesto toga, da bi se sačuvali i proširili upečatljivi  gospodarski pomaci koje je regija ostvarila tijekom proteklih desetljeća, potreban je novi društveni ugovor, uz pravedniju podjelu rizika i mogućnosti – pozivaju u Svjetskoj banci.

Dakle, u 2018. Europu se poziva na novi društveni ugovor, iako je društveni ugovor institut koji ima višestoljetnu tradiciju. Iz pozicije pak ovih rubnih, tranzicijskih zemalja, s Balkana ustvari, koji je raskomadan i potpuno dezorijentiran, i koji je 90-ih usvajao baš sve što mu se nametalo kroz novi tržišni okvir, taj poziv izgleda i pomalo tragikomično: gdje je međugeneracijska solidarnost, ali i prijenos znanja, pameti i imovine u konačnici? Zar ništa nismo baštinili? Svjetska banka, naravno, vidi problem, ali i dalje nam govori da smo ostvarili »upečatljive gospodarske pomake«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka