Obročna otplata dugovanja radnicima

   

    Što je s radničkim potraživanjima? Kolika su ona i ima li prostora da se ona isplate? 

    – Potraživanja se odnose još na 2009., 2010. i 2011. godinu i iznose oko 800.000 kuna. Dio duga koji se odnosi na 2009. godinu, riješili smo sporazumom koji je potpisan početkom srpnja na način da je dogovorena obročna otplata. Mogu reći da su razgovori sa zaposlenicima i sindikatima započeli, traju, i što se mene tiče, odlično idu. Inače, kolektivno pregovaranje je jedan od važnih elemenata na kojima radimo. Tako smo već polovicom lipnja sa sindikatom počeli razgovarati o nekim kadrovskim pitanjima koja su ključna za sadašnje funkcioniranje. 

   

Od pratećih djelatnosti i do 60 posto prihoda 

   

    Rekli ste kako je potrebno povećati promet, ali i povećati prihode od pratećih djelatnosti. Koje su to djelatnosti, znači li to povećanje ponude aerodroma? 

    – U planu razvoja definiraju se i popratne djelatnosti. Naime, Zračna luka ne treba svoje poslovanje bazirati isključivo na putničkom prijevozu, već ono što je meni i osobno izazov, je osnivanje linijskog i baznog održavanja zrakoplova. To znači privlačenje tvrtki koje se bave održavanjem u zrakoplovstvu što bi osiguralo cjelogodišnji program rada. Pokušat ćemo se orjentirati i na korištenje sredstava iz fondova vezanih za održivi razvoj. Ove planove razvoja smo kroz primjedbe uspjeli uključiti u javnu raspravu oko Prostornog plana općine Omišalj i mogu reći da smo u lokalnoj samoupravi naišli na razumijevanje i podršku. Inače, od ovih pratećih djelatnosti želimo ostvarivati 50 do čak 60 posto ukupnih prihoda.

    – Zatečeno stanje je vrlo teško, osobito financijska situacija. Finacijski plan bivše uprave se zasigurno neće ostvariti jer je sve samo ne realan. Gubici koji su planirani za čitavu godinu ostvareni su već u prvih pet mjeseci. Jedan od mojih prioriteta upravo je bio napraviti financijsku analizu u kojoj se vidjelo kako su neki troškovi već sada tri puta veći od planiranog godišnjeg iznosa. Masa plaća je u odnosu na 2006. i 2007., kada je ZL Rijeka imala najveći promet, povećana i na najvišoj je razini ikad. Iznosi oko 840.000 kuna, a promet putnika je, dakle, upola manji u odnosu na te godine. Za usporedbu, u vrijeme kada je ZL imala 167.000 putnika, masa plaća je iznosila oko 750.000 kuna. Osim toga, kapitalne pomoći od Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za investicije su planirane u iznosu od 1,8 milijuna kuna, a realizirano je samo 140.000 kuna. Za realizaciju je, naime, potrebno pripremiti projekte, provesti postupke javne nabave i realizirati projekte. Po pitanju troškova, u oči najviše upadaju izdaci za telekomunikacije. U svibnju su iznosili oko 25.000 kuna, što je pretjerano. Od toga je trošak mobilne telefonije oko 12.000 kuna. Za sitni inventar je za cijelu godinu planirano 25.000 kuna, a u pet mjeseci je potrošeno 28.000 kuna. I tako dalje. 

    Koliko putnika će ZL Rijeka imati ove godine?

    – Plan je bio 94.300 putnika, međutim, to se neće ostvariti već će biti uspjeh ako budemo imali 80.000 putnika. Inače, pri izradi financijskog plana bivša uprava je troškove prikazala nerealno malima, odnosno daleko od stvarnih potreba Zračne luke, a najave broja putnika su prikazane daleko optimističnije, iako su već u veljači znali da izraelski operator neće letjeti jer je 19. veljače taj aranžman, koji je trebao dovesti 8.000 putnika, i službeno storniran. 

    Koje su prioritetne investicije?

    – Kroz kapitalne pomoći za investicije planirano je 3 milijuna kuna investicija, međutim to ni izdaleka nije dovoljno da bismo zatvorili sve nalaze Agencije za civilno zrakoplovstvo. Sredstva koja su potrebna za hitne investicije vezano za funkcioniranje Zračne luke, sukladno nalazima Agencije za civilno zrakoplovstvo, najmanje je 30 milijuna kuna, međutim taj iznos će zasigurno biti i veći kad se uzmu u obzir svi nalazi, a ne samo oni gdje su rokovi na isteku ili su istekli. Mislim da bismo mogli govoriti i o više od 45 milijuna kuna. Riječ je o nalazima Agencije operativne i tehničke naravi koje smo dužni uskladiti sa standardima, a za usklađenje je potreban novac koji je u proračunu, dakle, predviđen u razini 10 posto i manje od onoga što je trebalo. Razlog je što bivša uprava Ministarstvu nije dala na znanje da bi takve investicije bile potrebne. I sada smo u situaciji da Agencija postavlja rokove koji su realni jer se postavljaju već dvije godine.   

Bitna suradnja

Jedan od vaših ciljeva, sami ste prilikom izbora istakli, je povećanje prometa. Kako to učiniti i smatrate li da je tu ključ suradnja s turističkim sektorom? Smatrate li da ZL Rijeka može raditi na razini zračnih luka u Puli i Zadru?

    – Suradnja s turističkim sektorom je vrlo bitna. Dapače, već smo imali sastanak s predstavnicima TZ Kvarnera i Radne skupine za aviodestinaciju te dogovorili zajednički nastup prema svima onima koji mogu biti zainteresirani za suradnju i ZL Rijeka će, vjerujem, po prvi put biti nositelj tih zadataka. Odnosno inzistirat će da bude nositelj te će mi biti drago ako se stvori pozitivna natjecateljska klima s Turističkom zajednicom oko toga. 

    Prema kojim tržištima ili aviokompanijama se planirate okrenuti?

    – Do kraja kolovoza ćemo definirati elemente za prijavu na natječaj za program udruženog oglašavanja Hrvatske turističke zajednice. Rok je vrlo, vrlo kratak, natječaj ove godine ide nekoliko mjeseci ranije nego inače, tako da je vrlo bitno da se okupimo svi zainteresirani, od Zračne luke, preko turističkih zajednica do hotelijera i agencija kako bismo dogovorili uvjete koje ćemo ponuditi aviokompanijama. Mi moramo ići na okrupnjivanje te ponude, odnosno kapaciteta i na tome ćemo inzistirati. Pritom nećemo čekati inicijativu aviokompanija i TZ-a, već ćemo sami biti nositelji inicijative. 

    Koje kompanije i tržišta potencijalno mogu biti zanimljivi za dovođenje letova na ZL Rijeka?

    – Otvoreni smo za sve, radit će se na tome da ZL Rijeka bude dostupna i na tome da se riješimo tog epiteta regionalnog, malog aerodroma jer on to ne zaslužuje. Moje osobno mišljenje je da ZL Rijeka ima veći potencijal od zračnih luka u Splitu i Zadru. Zašto on nije ostvaren, u to neću ulaziti, ali ću raditi da se to promijeni te vjerujem da možemo dostići razinu prometa putnika koje ove zračne luke ostvaruju. 

    U čemu se ogleda taj potencijal?

    – Prije svega prometnoj povezanosti Zračne luke, interesa, blizine drugih zračnih luka koje ne trebaju biti međusobna konkurencija već se moraju dopunjavati, biti altearnativa jedna drugoj. Zato, vjerujem da ZL ima velik potencijal.   

Kombinirani prijevoz

Među hotelijerima je proteklih godina bilo dosta dvojbi da li ići na privlačenje čartera ili linijskog prijevoza, odnosno niskobudžetnih aviokompanija? U kojem smjeru treba ići?

    – Ne vidim razloga da se to ne kombinira, osobito ako se tržišta ne preklapaju. Pa čak i ukoliko se radi o istim tržištima, ona kojima smo mi kao destinacija okrenuti, dovoljno su velika da se može raditi i jedno i drugo jer se radi o potpuno drugom profilu turista. Organizirani čarter prijevoz i low-cost su potpuno različite stvari i nema straha da s velikih tržišta poput Njemačke, Velike Britanije i sličnih, ne mogu zajednički funkcionirati. Što se tiče Ryanaira, činjenica je da je 2010. program letenja ovog avioprijevoznika pomogao ZL Rijeka u poslovanju i promociji. Međutim, ne može se dozvoliti da Ryanair preuzme više od određene razine prometa, a po meni je to oko 40 posto, jer vas na taj način uvjetuje. To treba držati u okvirima prihvatljivog rizika za slučaj da Ryanair odustane od Rijeke. Osim toga, niskobudžetne aviokompanije poput Germanwingsa na svojim linijskim letovima omogućavaju touroperatorima da zakupe dio sjedala što potvrđuje činjenicu da čarteri i low-cost mogu funkcionirati zajedno. To je najbolja varijanta jer hotelijeri i agencije ne ulaze u rizik postavljanja čartera, aviokomanija ima dio mjesta zakupljenih, dakle sama smanjuje rizik od nepopunjavanja zrakoplova, a ostala mjesta se prodaju pojedinačno, individualnim putnicima. Inače, svakako ćemo inzistirati da se poveća frekvencija letova domaćeg avioprijevoznika Croatia Airlinesa na našu zračnu luku. 

    Na koji način se planira riješiti dugovanje po osnovi komunalne naknade prema Općini Omišalj?

    – Postoji dospjeli dug od 2,6 milijuna kuna i pregovori o načinu otplate s Općinom Omišalj su u tijeku. Dinamika će ovisiti i o odlukama Nadzornog odbora čija je sjednica zakazana za kraj srpnja.