Država loš gospodar

Slaba zarada od koncesija: Samo 36 milijuna kuna od 100 milijuna »kvadrata« turističkog zemljišta

Jagoda Marić

Veću korist donijelo je iznajmljivanje poljoprivrednog zemljišta i naplata brodogradilištima za korištenje pomorskog dobra, nego to što privatne tvrtke u turizmu koriste najatraktivnije zemljište u državnom vlasništvu



ZAGRE Više od sto milijuna četvornih metara turističkog zemljišta vjerojatno je, uz još nekoliko javnih poduzeća, najvrednija imovina koja je Hrvatskoj ostala nakon 20 godina samostalnosti i dosad B provedene privatizacije. Jedina direktna korist koju su državna i lokalne blagajne imale od te imovine, vrijedne milijarde eura, je 35,99 milijuna kuna. Toliko je dosad, prema odgovoru što smo ga dobili od Ministarstva turizma, ubrano od koncesijske naknade za državno turističko zemljište što ga koriste kampovi i turistička naselja i hoteli. Prema zakonu koji je donesen u kolovozu 2010. godine, o koncesijama u kampovima odlučuje država, odnosno Ministarstvo turizma, dok zemljištem  što ga koriste hotelske tvrtke upravlja lokalna vlast, pa tako ona i dodjeljuje koncesije. Zaradu od oba posla dijele država, odnosno poseban Fond za turizam, i lokalna i regionalna samouprava na čijem se teritoriju to zemljište nalazi.


Kad je Vlada Jadranke Kosor 2010. godine, nakon puno otpora iz turističkog sektora, donosila zakon koji nije uspjela progurati nijedna Vlada dotad, procjenjivalo se da bi država i lokalne vlasti godišnje mogle od koncesijske naknade ubrati i nekoliko stotina milijuna kuna. Najčešće se spominjala brojka od 300 milijuna kuna.


Primjena kasni


Međutim, u više od dvije godine rezultat je desetak puta manji. Od koncesija na zemljište što ga koriste kampovi ubrano je nešto više od 31 milijuna kuna, dok su hotelske tvrtke uplatile oko 4,8 milijuna kuna. Kad su država i gradovi podijelile taj novac, na računu Fonda za turizam završilo je ukupno 21,59 milijuna kuna, dok je lokalnim vlastima pripalo 14,39 milijuna kuna.





Sabor neće tako skoro usvojiti izmjene zakona jer ih Ministarstvo turizma još nije ni predložilo Vladi, a u njihovom planu za promjene zakonodavstva u 2013. godini, objavljenom na njihovoj stranici, nije najavljena izmjena tog zakona. Tako će uređivanje odnosa kad je u pitanju državno turističko zemljište pričekati još malo. S obzirom na dvadesetogodišnju praksu, to nije nikakvo iznenađenje.



Turistički sektor godišnje stvori promet od sedam milijardi eura, tako da država od poslovanja tvrtki što koriste njezino zemljište ima puno veću koristi od spomenute naknade, no porazno je da je dosad veću korist državnom ili lokalnim proračunima donijelo iznajmljivanje poljoprivrednog zemljišta, ili naplata koncesije brodogradilištima za korištenje pomorskog dobra, nego to što privatne tvrtke u turizmu koriste najatraktivnije zemljište koje je ostalo u državnom vlasništvu.


Da neće biti lako urediti naplatu koncesije na zemljištu koje je u privatizaciji i pretvorbi turističkog zemljišta bilo izuzeto, pa je pripalo državi, jasno je i iz toga da su zakon predlagale i vlade Ivice Račana i Ive Sanadera, ali on nikada nije donesen. Makar je vlada Jadranke Kosor nakon prethodnih deset godina rasprava u kojima je bilo izrađeno isto toliko prijedloga donijela zakon, u zadnjih godinu i pol njezina mandata primjena nije ni počela. Uglavnom su se donosili provedbeni akti, odnosno uredbe.


Prepreka za ulaganja


No, zakon će ponovo na doradu, najavljuju iz Ministarstva turizma. Tvrde da zbog »problema u provedbi i nedorečenosti pojedinih odredbi zakona nisu u mogućnosti dovršiti postupak davanja koncesije za zemljište u kampovima, na način na koji je to određeno zakonom«. Priznaju da radi toga zapravo još nije sklopljen niti jedan ugovor o koncesiji, nego su iznosi koje su naplatili privremena koncesijska naknada, koju propisuju izmjene i dopune Zakona.


Slijedom činjenice da trgovačka društva koriste zemljište, postoji i njihova zakonom utvrđena obveza za plaćanje koncesijske naknade, Ministarstvo turizma počelo je ispostavljati račune te je do sada izdalo 80 posto računa od ukupnog broja pristiglih zahtjeva, dok je 20 posto u postupku izdavanja. Kažu i da su im nove izmjene zakona među prioritetnim ciljevima jer zakon predstavlja jednu od prepreka za daljnja ulaganja, posebno u kampovima.


– Nakon što Sabor usvoji prijedlog novog zakona, bit će nastavljena procedura za odobravanje koncesija i sklapanje ugovora o koncesiji, temeljem zahtjeva trgovačkih društava. Vjerujemo da će izmjena Zakona potaknuti novi investicijski ciklus, pogotovo u segmentu kampinga, što će utjecati i na povećanje ukupne razine kvalitete i konkurentnosti hrvatskog turizma te produženje sezone, poručuju iz Ministarstva turizma.