Foto Sanjin Strukić / PIXSELL
Najviša cijena benzina u Hrvatskoj zabilježena je 2012. godine, kada je nafta u svijetu poskupjela na 112 dolara. Tada je eurosuper 95 stajao 10,25 kuna po litri, a eurodizel 9,68 kuna
ZAGREB Benzin je nastavio poskupljivati, pa je jučer na crpkama u Hrvatskoj dosegnuo prosječnu cijenu od 10,22 kune po litri, prema podacima Ministarstva gospodarstva.
Cijena dizelskih goriva iznosila je prosječnih 9,55 kuna po litri. Kako stvari sada stoje, umjerena poskupljenja mogla bi se nastaviti idućih tjedana i mjeseci, ali nitko ne može točno znati gdje će se cijena zaustaviti.
Umjereni rast?
U svakom slučaju, da bi napunio spremnik automobila od 50 litara, vozaču najčešće treba više od 500 kuna. Naime, eurosuper 95 na crpkama Ine jučer je poskupio na 10,04 kune, koliko i na crpkama Adria Oila. Na crpkama Petrola i Croduxa litra eurosupera 95 stajala je 10,07 kuna, neznatno više. S druge strane, eurodizel se prodavao za 9,49 kuna po litri na crpkama Ine i Adria Oila, dok je na Petrolovim iznosila 9,50 kuna, a Croduxovim 9,52.
Razlog poskupljenjima je rastuća cijena nafte, koja se jučer popela na 75 do 76 dolara po barelu, i to na londonskom tržištu koje je referentno za Hrvatsku. Cijena nafte je najveća u posljednje tri i pol godine. Od početka ove godine porasla je 15 posto, a u prošlih 12 mjeseci oko 50 posto.
– Do kraja godine cijene na londonskom tržištu mogle bi dosegnuti 80 dolara, trvde analitičari ANZ-a Daniel Hynes i Soni Kumari. Oni vjeruju u rast cijene ponajprije zato što se smanjuje ponuda nafte na svjetskom tržištu. Potražnja istodobno raste, a povećavaju se i geopolitičke napetosti. »Očekujemo da će se razlika između ponude i potražnje na tržištu još više smanjiti u drugoj polovini 2018. godine«, tvrde ti analitičari. Neki promatrači, poput londonskog Telegrapha, ne isključuju mogućnost skorog poskupljenja nafte na 100 dolara po barelu, zbog političkih napetosti na Bliskom istoku. Međutim, vrijedi ponoviti da većina stručnjaka ipak očekuje umjereni rast cijene. Ako se poskupljivanje nafte umjereno nastavi i ako prijeđe 80 dolara po barelu, nije teško izračunati da bi se benzin u Hrvatskoj mogao prodavati za gotovo 11 kuna po litri.
Na visinu cijene benzina utječe i kretanje dolara. Prije šest godina dolar je vrijedio 5,6 kuna, a danas vrijedi 6,23 kune, što je također poskupilo naftu i njezine prerađevine. Za usporedbu, u ljeto 2008. godine cijena nafte u svijetu skočila je na rekordnih 147 dolara po barelu. Međutim, eurosuper 95 tada je stajao 9,75 kuna po litri, a eurodizel 9,99 kuna – manje nego danas i 2012. godine. Dolar je 2008. bio slab i mogao se kupiti za samo 4,4 kune, dok je danas 40 posto skuplji, a njegova cijena ovih dana nastavlja rasti.
Naime, najviša cijena benzina u Hrvatskoj zabilježena je 2012. godine, kada je nafta u svijetu poskupjela na 112 dolara. Tada je eurosuper 95 stajao 10,25 kuna po litri, a eurodizel 9,68 kuna. Čini se da razlika u odnosu na današnje cijene benzina nije velika, iako je nafta tada bila daleko skuplja. Međutim, poznato je da cijena benzina na crpkama u Hrvatskoj, kao i u ostalim zemljama, ne ovisi samo o troškovima proizvođača i prerađivača nafte. Na konačnu cijenu benzina najviše utječu porezi, trošarine i ostali nameti po litri goriva, koji su u prošlih šest godina u Hrvatskoj porasli.
Trump i Iran
Osim toga, politički razlog koji cijenu nafte gura uvis trenutačno je očekivanje da će američki presjednik Donald Trump ponovno uvesti sankcije protiv Irana, protivno volji europskih i ostalih sila u svijetu. Odluku bi trebao donijeti do 12. svibnja. Razlog za poskupljenje nafte jesu i previranja u Venezueli, zbog čega prijeti smanjenje proizvodnje nafte za 200 do 300 tisuća barela dnevno. Glavni razlog za poskupljenja ipak je povećana potražnja na svjetskom tržištu, dok je ponuda smanjena. Glavni proizvođači nafte – članice OPEC-a i Rusija – dogovorno su spustili proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno. Tog ograničenja planiraju se držati barem do kraja godine. Prema procjenama MMF-a, Saudijskoj Arabiji treba cijena nafte od barem 88 dolara da bi pokrila goleme manjkove u državnom proračunu, nastale upravo zbog niske cijene crnog zlata, koja se u proteklih godina u jednom trenutku spustila ispod 30 dolara po barelu.
