ZAGREB  Erste banka postala je pravi rasadnik kadrova Kukuriku koalicije za čelna mjesta u bankama, koje su još u državnom vlasništvu. U samo tjedan dana Vlada je kadrovima iz Erste banke popunila važne pozicije u najvažnijoj financijskoj instituciji pod utjecajem države Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR) i jedinoj preostaloj komercijalnoj banci u vlasništvu Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB).

Tako je na jučerašnjoj sjednici na čelo HPB-a imenovala Tomislava Vuića koji je do kraja prošlog mjeseca bio zamjenik predsjednika uprave Erste banke, gdje je proveo 18 godina. U tom je razdoblju određeno vrijeme Vuić bio i predsjednik uprave Erste banke. Uz to, u upravi HPB-a društvo će mu praviti Tomislav Matija Varga, koji također dolazi iz Erste Grupe gdje je vodio Erste Immorent, krovno društvo za poslove s nekretninama. Ta dva imenovanja na jučerašnjoj zatvorenoj sjednici Vlade posebice su zanimljiva s obzirom na to da je samo prije pola godine Erste banka pokušavala kupiti HPB, ali je Vlada odbila tu ponudu ocjenjujući da je cijena koju nudi Erste za više od 99 posto dionica HPB-a bila preniska. Bit će zanimljivo vidjeti što će na ta imenovanja reći u Hrvatskoj narodnoj banci, koja mora dati zeleno svjetlo za čelna mjesta u bankarskom sustavu. Samo prije tjedan dana na čelo HBOR-a imenovan je Vladimir Kristijan, koji je dotad vodio Sektor gospodarstva u Erste banci.

Tako je Erste banka postala SDP-ova banka za kadrove u financijskom sektoru, baš onako kako je dosad HDZ-u bila Privredna banka iz koje su dolazili primjerice, ministri financija ili njihovi zamjenici.

Sad već bivši predsjednik uprave HPB-a Čedo Maletić bio je na čelu te banke od 2009. godine, odnosno od dolaska Jadranke Kosor na čelo Vlade. Prije toga vodio je Imex banku, a sedam godina bio je i viceguverner središnje banke. U njegovom mandatu, od 2010. do kraja 2013. godine, imovina HPB-a porasla je za 4,4 milijarde kuna, što je 31 posto. Na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosila je svega 18,9 milijardi kuna. Udio HPB-a u ukupnoj bankarskoj aktivi hrvatskih banaka porastao je sa 3,6 posto početkom 2010. na 4,7 posto u ožujku ove godine, a kreditni je portfelj uvećan je za 55 posto.

Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je donijela odluku o naplati cestarine na autocesti Zagreb– Sisak jer će se u ovoj godini u promet pustiti dionica Buševec – Lekenik u dužini od 11,2 kilometra, što će značiti cestarinu od devet kuna za vozila prve kategorije. Predlaže se uvođenje naplate cestarine sukladno Pravilniku o cestarinama – rekao je zamjenik ministra Zdenko Antešić te dodao kako bi za prvu kategoriju vozila na ovoj dionici cestarina treba iznositi oko 9 kuna.

– To će biti otvoreno u jesen, ovaj dio autoceste koji kreće iz Zagreba, od Dugava, s ranžirnog kolodvora, neće biti gotov zbog imovinsko-pravnih problema koje grad Zagreb ne zna, ne želi ili ne može riješiti, rekao je premijer Zoran Milanović prebacujući lopticu zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću.

Ministar financija Boris Lalovac izvijestio je da je do kraja travnja ove godine država potrošila 138,6 milijuna kuna, od ukupno 200 milijuna kuna proračunske zalihe. Oko 83 milijuna kuna skinuto je s računa u korist Osječko-baranjske županije na temelju sudske ovrhe vezano za predmet Ministarstva poljoprivrede iz prijašnjih razdoblja, otkrio je Lalovac, dodajući da je država  u tom predmetu platila velike kamate i da »bilo bolje da je pravna država to napravila puno ranije«