Rusi bi bušotine na kopnu i Inu, Amerikanci podmorje

U tri dana, otkad je otvorena soba s podacima o mogućim nalazištima nafte i plina u Jadranu, 20 tvrtki je poslalo upit za rezervaciju termina. Zainteresirani se javljaju uglavnom iz SAD-a i europskih država 

ZAGREB Unatrag tri dana, otkako je Agencija za ugljikovodike otvorila »data room« – sobu s podacima o mogućim nalazištima nafte i plina u Jadranu, četiri su strane kompanije rezervirale svoj posjet Agenciji.

Prema riječima privremene ravnateljice Agencije, Barbare Dorić, do sada je 20 tvrtki poslalo upit za rezervaciju termina u sobi s podacima, u kojoj je moguće proučiti i otkupiti Inina istraživanja o potencijalnim nalazištima u Jadranu, kao i nove snimke norveškog Spectruma. Zainteresirani se javljaju uglavnom iz SAD-a i europskih država. 

  Četiri termina za prve četiri kompanije, napominju u Ministarstvu gospodarstva, rezervirana su unutar naredna dva tjedna, a nalaze li se među zainteresiranima i ruski Rosneft odnosno Gazprom Neft, ne otkrivaju. 

  Kako se može čuti, Rusi jesu zainteresirani za hrvatska nalazišta nafte i plina, no primarno ona kopnena. Predstavnici Rosnefta u srijedu su boravili u Zagrebu, gdje su se navodno sastali i sa predsjednikom nadozornog odbora Ine Sinišom Petrovićem te prvim čovjekom Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladenom Pejnovićem.

 Tijekom današnjeg dana iste će adrese, kao i Ministarstvo gospodarstva, obići i predstavnici Gazprom Nefta. Zagrebom danas šeću i tajanstveni kazahstanski ulagači u Dina Petrokemiju, na čijem bi se zemljištu trebao graditi LNG terminal. 

Za svog posjeta Zagrebu prije nekoliko dana u Ini se s predsjednikom uprave Zoltánom Áldottom sastao i pomoćnik glavnog tajnika za energetiku SAD-a Amos Hochstein, koji je dan kasnije otputovao i na sastanak s čelnikom MOL-a u Budimpšetu, Zsoltom Hernádijem.

Svaki investitor u Inu je dobrodošao dok god planira investirati i poštovati pravila – poručio je iz Australije premijer Zoran Milanović, komentirajući špekulacije prema kojima su za Inu zainteresirane i američke kompanije, primarno kako bi smanjile ruski utjecaj u regiji.   Hrvatskoj nikad neće biti svejedno tko je u Ini u kojoj je država vlasnik 44 posto dionica, napomenuo je. »Mi nismo zemlja na pustopoljini, negdje nasred prerije, nego zemlja u Europi u koju je svaki investitor dobrodošao«, zaključio je.

 Iako su iz budimpeštanskih medija puštene neslužbene informacije prema kojima će SAD poticati ulazak stanovite američke kompanije kao trećeg partnera u Inu, upućeni u situaciju takav scenarij demantiraju. Amerikanci jesu zainteresirani za plin u Jadranu i LNG na Krku, za koji se ovih dana dogovaraju i ugovori s europskim kupcima tog plina, ali nisu zainteresirani za ulazak u Inu.

Američki Exxon Mobil već je prije koji mjesec potvrdio svoj načelni interes za istraživanje i ekspolataciju jadranskih blokova, dok ministar gospodarstva odmah po raspisivanju javnih natječaja za istraživanje i eksploataciju u travnju, planira otputovati u Houston.

Riječ je o natječajima za 30-godišnje koncesije na 29 blokova u Jadranu za koje je norveški Spectrum ustanovio kako imaju potencijala. Ima li tamo dolje uistinu nafte i plina, tek trebaju utvrditi daljnja istraživanja bušenjem, a otvaranje sobe s podacima zapravo je uvod u tu priču.