Treba biti čvrsto s obje noge na zemlji, skroman, raditi predano iz dana u dan, imati čvrstu viziju, želju za uspjehom i prije svega znanje – opisuje formulu uspjeha Dalibor Udovič, riječki inženjer građevine sa samoborskom adresom, većinski vlasnik tvrtke Monterra koja je prije tri dana s Poduzetničkom zonom u Ogulinu sklopila ugovor o otkupu zemljišta za gradnju druge po redu proizvodne hale, nakon što je nedavno dovršena prva u koju je tvrtka do sad uložila 14 milijuna kuna, a planirano je ulaganje još pet milijuna, uz deset milijuna kuna ulaganja u novi pogon, u roku od naredne tri godine. I to iz vlastitih sredstava tvrtke koja se, iako osnovana prije osam godina, pozicionirala kao vodeća u Hrvatskoj i regiji kada je riječ o specijaliziranim geotehničkim građevinskim radovima. Ove godine Monterra je dobila i nagradu Lider invest, za najbolje ulaganje male tvrtke u Hrvatskoj.

Do te pozicije i brojke od preko stotinu zaposlenih Udovič je, zajedno s iskusnim inženjerom Krešom Krešićem, koji je vlasnik deset posto tvrtke, stigao počevši praktički od nule.

– Monterra je osnovana u svibnju 2011. godine. Tada sam bio jedini osnivač, a ubrzo je gospodin Krešić preuzeo 10 postotni udio u vlasništvu. Počeli smo se operativno baviti radovima na zaštiti pokosa, tvrtka je polako stasala. Ispočetka smo imali urede samo u Rijeci, a potom i u Zagrebu i Ogulinu. Pomalo smo širili opseg radova na zaštiti pokosa, sanacijama klizišta, građevne jame, počeli smo razvijati obranu od poplava, dobivati zastupstva poznatih proizvođača specijalnih materijala i opreme za tu vrstu poslova, danas zastupamo nekoliko uistinu vrhunskih proizvođača.

Bez veza i vezica

Počeo je kao dečko s Podmurvica, iz radničke obitelji, bez rodbinskih, stranačkih ili nekih drugih »veza i vezica«, a današnji uspjeh zahvaljuje prije svega radu. Od stjecanja znanja u srednjoj Građevinskoj školi i na Građevinskom fakultetu u Rijeci, do predanosti poslu i uspjehu tvrtke.

– Moja mama, Ema, radila je kao trgovac, a pokojni otac Ivica bio je rtv tehničar. Školovao sam se u Rijeci, a iduće godine ću i doktorirati na geomehanici na Građevinskom fakultetu. U Zagreb, a poslije u Samobor, preselio sam se iz privatnih razloga, naime, supruga Maja je profesorica na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu. U Samoboru sam i počeo razvijati ideju pokretanja Monterre. Prije toga radio sam u velikoj građevinskoj tvrtki, Werkosu iz Osijeka, gdje sam vrlo brzo bio napredovao do mjesta tehničkog direktora i vodio radove vrlo slične ovima koje izvodimo danas u Monterri. Bili smo tada pioniri u Hrvatskoj po pitanju zaštite pokosa, sanacijama i sličnim poslovima i tamo sam stekao veliko iskustvo koje mi i sada koristi, kaže Udovič.

Foto: R. BRMALJ

U biznis s građevinskom operativom odlučio je krenuti u vrijeme najžešće krize u Hrvatskoj, kada se cijeli građevinski sektor našao na koljenima, a brojen velike, moćne tvrtke, redom su odlazile u stečajeve ili do dana današnjeg jedva preživljavaju. Za to je, osim znanja i predanosti poslu, trebalo i poprilično hrabrosti.

– Na početku je bilo puno rizika i odricanja. Od neisplate mjesečnih plaća samome sebi, do ulaganja svega što smo imali i što nismo imali. Mi nismo bili firma u kojoj vlasnik uzima novac sebi, niti smo to i danas, nego se većina zarade stalno ulaže u ljude, u novu opremu, nove poslove. I sada ulažemo nekoliko milijuna kuna svake godine u unapređenje poslovanja, i to »čistog«, vlastitog novca, ne kreditima. Takav pristup nas, smatram, drži na vodećoj poziciji u branši i omogućava da držimo korak s konkurencijom. Konkurencija postoji, u Hrvatskoj i inozemstvu, ali mi smo se, bez lažne skromnosti, isprofilirali kao vodeća tvrtka i čim se pojavi neki veći problem i posao, za koji neke druge tvrtke nemaju dovoljno znanja i mogućnosti da ga riješe, uvijek se za rješenje okreću nama. Imamo sada već upite i iz Bugarske, zbog istih razloga, jer ni tamo nema tvrtke koja ima znanje za rješavanje nekih velikih geotehničkih problema. Iza nas stoji i velika stručnost hrvatskih fakulteta s kojima surađujemo, kao i projektantskih kuća koje nas prate i koriste naše usluge i znanje u tom dijelu posla. Međusobno si puno pomažemo i odlično surađujemo s brojnim tvrtkama i institucijama, kaže Udovič. Od početka tvrtku vodi po jednostavnim principima navedenim na početku teksta, a posebno, ističe, treba biti realan, svjestan svojih mogućnosti i ograničenja, te željeti uspjeh i naporno raditi.

Danas zapošljava stotinu ljudi, u dva ureda u Samoboru, proizvodnom pogonu u Ogulinu, uredu u Rijeci.

– Imamo i urede u inozemstvu – dva u Sloveniji, u Ilirskoj Bistrici i Mariboru, dva u Srbiji, Beograd i Vranje, ured u Banja Luci, imamo tvrtku na Kosovu te smo u pripremama za otvaranje ureda u Skoplju. Koncentrirali smo se najviše na područje zemalja bivše Jugoslavije, ali izvodimo radove i puno šire, tako da smo radili i u Francuskoj, Italiji i drugim zemljama. Među zaposlenima imamo četrnaest inženjera građevine, dva strojarska inženjera, te inženjere drugih struka, uz kvalificirane radnike. Čime se konkretno bavimo? Riječ je o visokospecijaliziranim geotehničkim radovima, dakle na sanacijama stijenskih pokosa, odrona i svim drugim akcidentnim situacijama. Tu imamo zaista vrhunske reference, za radove izvedene na vrlo zahtjevnim područjima, od kanjona Rječine, do Omiških litica. Bavimo se i izgradnjom građevinskih jama i sličnim usko specijaliziranim poslovima u geomehanici i stabilizaciji različitih zahtjevnih objekata i klizišta. Imamo ugovore s autocestama, održavamo u tom dijelu čitavu autocestu Rijeka Zagreb, imali smo ugovore za sanaciju svih hitnih klizišta u Gradu Zagrebu i tako dalje. Radimo za državne tvrtke koje se bave infrastrukturom, a često i za izvođače radova. U komercijalnom dijelu smo među vodećim tvrtkama za prodaju geosintetičkih proizvoda, od geotekstila, geomembrana, geokompozita i ostalih specijalnih proizvoda te vrste, kaže riječki inženjer.

Foto: R. BRMALJ

Ističe kako je njegova tvrtka do sad dobivala brojne ponude za širenje i na druge poslove u građevinarstvu, posebno one javnosti vidljivije i poznatije, poput visokogradnje, ali sve ih je odbio, jer smatra da se svatko treba baviti onim poslom kojeg najbolje zna raditi.

– Znamo raditi ovo što znamo i tu želimo i možemo biti najbolji i dati najviše. Građevina je širok pojam, od visokogradnje, niskogradnje, hidrotehničkih građevina i tako redom, a ne možete sve to znati raditi i baviti se svime. Svaki segment građevinskog posla vrlo se razlikuje i traži posebna znanja i iskustva, opremu i radnike i zaista je nemoguće biti stručan i specijaliziran za sve to. Treba se zato držati jednog segmenta i tu pokušavati dati sve od sebe. Tako posluju i sve uspješne građevinske firme u razvijenim zemljama, a tako poslujemo i mi. Ne želimo ulaziti u poslove velikih firmi, nego smo im support i bez nas ne mogu, upravo zbog našeg visokospecijaliziranog znanja, kaže Udovič.

Vlastiti pogon

Nakon nekoliko godina uspješnog izvođenja radova, odlučio je pokrenuti i vlastiti pogon, za proizvodnju i distribuciju različitih specijalnih proizvoda i opreme. Kao lokaciju za izgradnju pogona izabrao je Ogulin, grad široj javnosti puno poznatiji po poljoprivrednim proizvodima i Đulinom ponoru, nego po proizvodnim pogonima u industriji.

– Htjeli smo isprva ulagati u Rijeku, odnosno industrijsku zonu na Kukuljanovu koja spada pod Grad Bakar, ali tamo nam nisu baš izašli u susret. U tom trenutku smo vjerojatno bili premali i nedovoljno zanimljivi za njih. S druge strane, Poduzetnička zona u Gradu Ogulinu pokazala je veliki interes da privuče ulagače, uz obavezu da zaposlimo određeni broj ljudi iz Ogulina. Već smo imali zaposlenike iz toga grada, a konačnu odluku smo donijeli i zbog odlične lokacije. Ogulin je praktički u središu Hrvatske, Rijeka, Zagreb, Zadar su na stotinjak kilometara, Slovenija je udaljena 40 kilometara, BIH 70 kilometara, tako da nam ova lokacija donosi i velike uštede u logistici i prijevozu. Ušli smo u taj projekt srcem i dušom, izgradili prvu fazu, odnosno prvu halu, a sada smo potpisali i ugovor za zemljište za gradnju još jedne, kaže Udovič.

Foto: R. BRMALJ

U prvoj fazi Monterra je u pogon u Ogulinu uložila 14 milijuna kuna, a još oko pet milijuna kuna bit će uloženo u opremanje hale za proizvodnje. U drugoj fazi početna će investicija biti oko sedam i pol milijuna kuna, uz još oko tri milijuna u opremanje. Cijela investicija bit će završena u roku od tri godine i to, ističe Udovič, vlastitim sredstvima tvrtke.

– Ovdje se proizvodimo različite proizvode koje svakodnevno koristimo na gradilištima, geotehnička sidra, izrada navoja, podložne ploče, profile za zaštitu od buke, zbog čega smo nabavili opremu za izradu bravarije. Naša želja je u manjem dijelu proizvoditi za vlastite potrebe, a veći dio ide na tržište, poput box barijera protiv poplava, barijera protiv odrona, specijalnih sistema i prijelaznih naprava na prometnicama, gdje ćemo biti prvi u Hrvatskoj koji se bave takvom proizvodnjom i na taj način se planiramo dodatno pozicionirati i širiti na tržištu, kaže Udovič.

Box barijere, košare od pletene žice s geotekstilom, koje se mogu višekratno koristiti u obrani od poplava, a puno se brže i lakše pune i postavljaju od običnih vreća u obrani od poplava, Monterru i Dalibora Udoviča prije nekoliko su godina dovele u udarne vijesti svih hrvatskih medija, pa tako i Novog lista, kada je zahvaljujući njima Karlovac spašen od rekordnih poplava. Iako je to jedan od relativno jednostavnijih proizvoda tvrtke, u javnosti je zasigurno najpoznatiji, a tražen je i na tržištu.

Osmišljen projekt

U obilasku proizvodnog pogona, veliki dio zaposlenih upravo je slagao box barijere, dok su se u drugom dijelu hale rezali i montirali metalni dijelovi bukobrana za rekonstrukciju poznatog zagrebačkog rotora.

– Prijavili smo se za još neke projekte, a sve govori da ćemo i tu dobiti sredstva, što govori da je naše znanje prepoznato, iako je i to poseban dio posla koji zahtijeva stalno učenje i edukaciju. U principu projekt mora biti spreman i gotov još prije prijave na natječaj, jer poslije je prekasno.

O planovima za budućnost kaže kako će – nastaviti kao do sad.

– Stabilno, hladne glave. Rast planiramo u skladu sa mogućnostima i potrebama tržišta, ali budemo li se ponašali kao do sad, ne sumnjam u nove uspjehe, zaključuje Udovič.

Foto: R. BRMALJ

Obrana Karlovca od poplava

Obrana Karlovca od poplave bio je medijski najeksponiraniji posao u kojemu je Monterra sudjelovala, a Udovič kaže kako je bio i jedan od najstresnijih.

– Duboko u sebi bio sam siguran da će te naše box barijere izdržati svu tu poplavu, iako je bilo stresnih trenutaka. Brana u poplavi ne mora izdržati samo priliv vode, nego i ogromna opterećenja u određenim trenucima, primjerice, kada voda donese golemi trupac, težak desetak ili više tona ili velike nanose blata. Poplava ne pita. To su strašni dinamički udarci i opterećenja u takvim trenucima. Morate razmišljati i o ljudskom faktoru, hoće li netko namjerno oštetiti tu barijeru. Bilo je bitno da statički i dinamički barijera izdrži. Uspjelo je, a vidjeli ste i po reakcijama javnosti koliko su bili zadovoljni, kaže Udovič.

Stipendije i radna mjesta za buduće majstore i inženjere

Monterru, kao i sve proizvodne tvrtke, muči nedostatak kvalitetne radne snage. Dobre inženjere i radnike, ističe Udovič, nije lako naći, a osim poticajnim primanjima i stalnim usavršavanjem, jedan od načina na koji tvrtka taj problem rješava je izravno stipendiranje studenata i učenika srednjih strukovnih škola. Tako i u Ogulinu pripremaju stipendije za učenike metalske struke.

– Stipendiramo učenike i studente u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. Na taj način želimo privući mlade ljude ovoj struci, a osim prihoda za vrijeme školovanja, osiguravamo im i radno mjesto odmah po stjecanju diplome. Razmišljamo dugoročno, želimo stvarati stručne mlade ljude koji će znati svoj posao. Imamo i dio uvozne radne snage, mahom iz Kosova i Srbije, iako, za razliku od nekih drugih grana gospodarstva, kod nas se tu radi uglavnom o visokokvalificiranim ljudima. Moram priznati da me veseli kada vidim da polako dolazi vrijeme kada je, napokon, biti dobar majstor, dobar inženjer, opet postalo cijenjeno, kako i treba biti. Budućnost za takve ljude je sigurno svijetla, što se tiče zaposlenja i primanja. Sustav školstva bi se tu trebao više angažirati, uputiti mlade ljude u zanimanja u kojima itekako imaju budućnost i u Hrvatskoj, s dobrom plaćom i dobrim poslom. Svi mi želimo i hoćemo dobro platiti dobrog radnika, a to sve više dolazi do izražaja. Trebamo se svi upragnuti da ih zadržimo u Hrvatskoj, kaže Udovič.