Domaći građevinari gluhi na pozive susjeda

Regionalni Feniks radi, Hrvatska ne gradi

Robert Frank

Unatoč brojnim pozivima i besposlenosti vlastite operative, Hrvatska nezainteresirano promatra kako susjedi iz Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore dijele stotine milijuna eura od građevinskih poslova 



BUDVA U Budvi se ovih dana Feniksu priključila i Crna Gora. Bosna i Hercegovina je to učinila još prije, sredinom prošle godine. U siječnju 2012. temelje Feniksa udarili su Srbi i Slovenci. Shvatili su kako formiranjem Feniksa, konzorcija kao grupe partnera na području građevinarstva, postižu sinergiju. Kao velike firme na svom domicilnom tržištu mogu dobivati poslove, ali kao veliki kući, a mali na tržištima Europe, Azije, prije svega Rusije ili pak Arapskog svijeta, prave, velike poslove u kojima se investiraju stotine milijuna dolara ili eura, ne mogu odrađivati. Zato su se zainteresirane građevinske firme s prostora bivše Jugoslavije, bez ikakvih pozadinskih namjera i primisli o političkom ujedinjavanju u neku novu državnu zajednicu, povezale u interesni konzorcij Feniks preko kojeg zadnjih godinu dana, prije svega Srbi i Slovenci, u Rusiji sudjeluju u golemim građevinskim poslovima. 


Samit100


Hrvati su krajem ovog tjedna, na dvodnevnom okupljaju nazvanom Samit100 koji se održavao u Budvi, i bio je među ostalim posvećen upravo Feniksu i crnogorskom priključenju konzorciju, još jednom propustili priliku pronaći svoje mjesto u tom projektu. I dok srpske i slovenske tvrtke koje su članice Feniksa trenutno u Rusiji sudjeluju u obavljanju profitabilnih građevinskih poslova, iz hrvatskog građevinskog sektora, koji je zbog nedostatka poslova u teškoj krizi i na rubu propasti, na Samitu100 u Budvi nije se doslovno nitko pojavio! Tek su ga posjetili prvi čovjek Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić i biznismen, ali u sektoru turizma, Jako Andabak. Njima dvojici također nije bilo jasno gdje su hrvatski građevinari kojima su članice Feniksa i u Budvi otvoreno ponudile ulazak u taj konzorcij kroz koji će, zbog specifičnih znanja i mogućnosti, za njih biti poslova na lukrativnom ruskom tržištu. 


A da je konzorcij Feniks itekako uspješan u dobivanju velikih i unosnih poslova potvrdio nam je u Budvi Iztok Seljak, predsjednik Uprave i suvlasnik slovenske tvrtke Hidrija koja se bavi ugradnjom visokotehnološke opreme na području klimatizacije, grijanja i hlađenja s integriranim izvorima obnovljive energije. On kaže da je Hidrija, zahvaljujući prije svega Branislavu Grujiću, prvom čovjeku srpske firme PSP Farman koja je član konzorcija Feniks i prisutna je na ruskom tržištu, trenutno angažirana na gradnji Znanstveno-istraživačkog centra Ruske Federacije. 




– To je velika investicija. Angažirani smo i na gradnji novog stadiona CSKA u Moskvi za Svjetsko nogometno prvenstvo koje će se 2018. održati u Rusiji. Glavni izvođač tog posla je upravo Grujićev PSP Farman koji kroz Feniks i sve nas ostale uvlači u taj posao. Dosad smo sudjelovali i u gradnji i opremanju sportskih dvorana, univerziteta, hotela u Sočiju u kojem će se 2014. održati Zimske olimpijske igre, kazao nam je Seljak. 


U prvom planu budvanskog okupljanja biznismena, s ciljem da kao poslovni lideri regije kroz konstruktivni dijalog preuzmu svoj dio odgovornosti za jačanje konkurentnosti nacionalnih ekonomija, na neki način bio je upravo konzorcij Feniks, čiji je koncept, smatra Iztok Seljak, vrlo produktivan, jasan i ciljano usmjeren k tome da se zajedničkim kapacitetima, kritičnom masom i potencijalima izađe na treća tržišta u građevinskom sektoru. 


Nesvrstani


– U ovoj našoj maloj bari ili malom ribnjaku, sasvim je svejedno, nećemo opstati. Moramo se širiti. Zahvaljujući srpskim kolegama koje su s nama u Feniksu, u Rusiji smo napravili i još uvijek radimo velike poslove, kaže Iztok Seljak dodajući da je Hidrija samo prošle godine kroz suradnju unutar konzorcija Feniks imala prihod od sedam milijuna eura, pri čemu je ostvarena i značajna dobit. Poanta je u tome, kaže, da je Hidrija te poslove dobila i odradila samo i isključivo zahvaljujući činjenici da je bila dio Feniksa. Inače, siguran je Zeljak, te poslove Hidrija, nikada ne bi dobila. Kao član Upravnog odbora Sumita koji se prošle godine održavao u Sloveniji, tada je bio u posjeti kod hrvatskog predsjednika Ive Jospovića. 


– Predsjednik je pozitivno gledao na naše okupljanje u Feniks i pitao me isto što i vi sada – zašto u tome nema hrvatskih firmi. Rekao je da će predložiti hrvatskim firmama da se priključe. Još ih čekamo. Možda nisu uočili ovu odlično priliku. Moraju znati da ima mjesta i posla za svih, kaže Seljak. Pitali smo ga smatra li da hrvatske firme zaziru od ujedinjavanja kroz, naprimjer, Feniks bojeći se da ih netko ne prozove da sudjeluju u bilo kakvom obliku obnove Jugoslavije.


– Ma nema nikakve nove Jugoslavije. Jugoslavija je imala odličnu poziciju u svijetu nesvrstanih i to sad treba iskoristiti jer je taj prostor pod eksplozijom investicija. Prostor nesvrstanih, Bliski i Srednji istok, Afrika i Rusija, to su naša tržišta na kojima kroz Feniks tražimo poslovne prilike, kaže Iztok Seljak, Slovenac s kojim još 12 slovenskih firmi trenutno svoj poslovni interes traži i pronalazi u građevinskom konzorciju Feniks.  


Na pokušaju ujedinjenja građevinskog potencijala s područja bivše Jugoslavije s ciljem da se kroz konzorcij Feniks poveća konkurentnost za dobivanje poslova na trećim tržištima posebno se angažirao Branislav Grujić, prvi čovjek srpske firme PSP Farman koja se bavi građevinskim biznisom uglavnom u Rusiji i ostalim državama bivšeg SSSR-a.  


– Feniks je prisutan na tom tržištu na kojem je već odradio posao od 100 milijuna dolara u Sočiju, gdje će se 2014. godine održati Zimske olimpijske igre. Trenutno radimo i na stadionu CSKA u Moski i razne članice Feniksa sudjeluju u tom poslu. Kao Feniks, u ovom trenutku u Moskvi smo angažirani u investicijama od oko 350 milijuna dolara, kaže Grujić. 


Jači i veći


Svjestan da je građevinska industrija na cijelom području bivše Jugoslavije u teškom stanju, smatra da se jedino kroz povezivanje i zajedničko nastupanje na novim tržištima može pronaći izlaz iz ove situacije. 


– Vjerojatno će i hrvatske građevnske firme uskoro, barem se tako nadamo, pristupiti našem konzorciju Feniks. Hrvatska ima jake pozicije u svijetu i zato postoje njene komparativne prednosti koje treba iskoristiti u funkciji dobivanja novih poslova. No treba biti svjestan da nijedna od građevinskih firmi s područja bivše Jugoslavije nema ni znanje ni reference ni veličinu kojom bi mogla sudjelovati na velikim međunarodnim natječajima čija je vrijednost, naprimjer, 200, 300 ili 500 milijuna eura. Trenutno postoje tržišta po svim bivšim sovjetskim republikama na kojima mi dobro kotiramo, ali isključivo zato jer se ujedinjujemo. Postoje i tržišta na arapskom, islamskom području, gdje su bolje pozicionirane kompanije iz Bosne i Hercegovine. Na tim područjima svako od nas čak i može dobiti neke dijelove velikih poslova, ali ih sam ne može odraditi. Zato smo osnovali konzorcij Feniks, da udruženi budemo jači i veći. Ovih dana razgovarali smo s investitorima iz Saudijske Arabije koji ove godine planiraju uložiti sedam milijardi eura. Golemi su novci u pitanju, a nitko od nas ne može sam dobiti i odraditi značajnije poslove kod takvih investicija. Tu nastupa Feniks. Ulaskom hrvatskih partnera u Feniks povećat će se šanse da dobijemo ozbiljne poslove. Zajedno imamo veću količinu znanja, operative i resursa. No kad pričamo o potencijalnim hrvatskim partnerima, onda ne mislim samo na građevinske izvođače, nego i na proizvođače građevinske opreme. Definitivno, ako se budemo držali skupa, imamo veću specifičnu težinu i tada možemo još ozbiljnije konkurirati kod dobivanja poslova vezanih za gradnju hotela, sportskih objekata, bolnica, kongresnih centara i drugih građevina, kaže Grujić.


Diplomatski je dogovorio kako hrvatskih predstavnika građevinske industrije u Budvi očito nije bilo jer su vjerojatno okupirani vlastitim problemima pa pretpostavlja da upravo zato nemaju energije sudjelovati na skupu gdje su se Srbima, Bosancima i Slovencima u dijeljenju poslova u Rusiji sada preko Feniksa priključili i Crnogorci. Istodobno Hrvati sa strane, unatoč besposlenosti građevinskog sektora, nezainteresirano promatraju kako drugi dijele stotine milijuna eura građevinskih poslova.