ZAGREB – Poslodavci i sindikati u graditeljstvu u četvrtoj su »rundi« proteklih dana pregovarali o povećanju plaća građevinskih radnika, zahvaljujući čemu će, vjeruju poslodavci, biti zaustavljen, ili barem usporen odlazak radnika na daleko bolje plaćenu »bauštelu«. Zasad je usuglašeno da će osnovica plaće u granskom kolektivnom ugovoru biti povećana na tri i pol tisuće kuna, dok je dosad bila manja od tri tisuće. U konačnici, plaće radnika u građevini trebale bi rasti od 20 do 30 posto, pri čemu najviše za najdeficitarnija građevinska zanimanja.

Kako otkriva Mirko Habijanec, predsjednik izvršnog odbora Udruge poslodavaca graditeljstva pri HUP-u, nova bi, bolja plaća hrvatskim građevincima trebala na račune sjedati najkasnije od veljače iduće godine, a namjera je i dalje ju povećati tako da se osnovica i satnica kroz godinu dana, dakle do kraja iduće godine, podignu na polovicu njemačkog standarda.

U Njemačku odlazi najveći broj hrvatskih građevinaraca, budući da su tamo plaćeni i do četiri, pet puta bolje nego u Hrvatskoj. U sindikatima građevine može se čuti kako bi domaći radnici kod kuće ostali i za polovicu njemačke plaće, jer život s obitelji nikakav novac ne može nadoknaditi, što su konačno shvatili i poslodavci. Odlazak njihovih radnika trbuhom za (boljim) kruhom uzrokovao je manjak od čak 30-ak tisuća građevinara u Hrvatskoj, zbog čega je, kaže Habijanec, usporio i oporavak građevine u posljednja tri kvartala.

Prema podacima HGK, oporavak građevine, devastirane tijekom krize, započeo je u prvom kvartalu 2015. godine, kontinuiran je, no u posljednja tri kvartala bilježi usporavanje. Usporedbe radi, rast građevinskih radova je u posljednjem kvartalu prošle godine iznosio solidnih osam posto, da bi u trećem kvartalu dosegao tek skromnih 1,2 posto. Zadovoljavajuće se oporavlja samo zgradarstvo, koje je u trećem kvartalu ove godine raslo za 16 posto više nego u istom kvartalu prošle godine, što je i najviši godišnji porast u posljednjih deset kvartala. Takvu dinamiku ne prati, međutim, vrijednost radova na ostalim građevinama, koja je pala za devet posto zbog izostanka većih građevinskih radova u niskogradnji. Nedostaje, drugim riječima, infrastruktirnih projekata, što zaključuju i u HGK.

Investicija nema zato što nema radnika, nadovezuje se Habijanec. »Tvrtke ne mogu ugovarati radove ako za njih nema tko raditi. Nedostaje nam, procjene su, oko 30.000 radnika u građevini, i još sigurno nekoliko tisuća instalatera. Kritična situacija trebala bi donekle biti ublažena uvozom radnika iz zemalja izvan EU-a, prvenstveno BiH i Srbije«, ističe Habijanec.

Na pitanje misle li poslodavci da će, kraj značajno viših plaća građevinaraca u Njemačkoj, u Hrvatsku privući radnike iz BiH, Srbije i drugih ne-EU zemalja, Habijanec odgovara kako su poslodavci optimistični. »Vjerujemo da će i skoro povećanje plaća imati efekta, a pogotovo ono dodatno, koje očekujemo kroz godinu dana«, kaže Habijanec. Potrebno je, zaključuje, uvesti i plaćenu praksu mladih koji se školuju za građevinu, tako da na terenu uče, i pomalo zarađuju već od prvog razreda srednje škole. Samo ih je tako, zaključuje, moguće privući na školovanje za građevinske poslove.