Jamstvo spasa

Petrokemija riješena, a što je s drugima? Financijske “injekcije” tvrtkama u teškoćama izuzetak, a ne pravilo

Jagoda Marić

Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL

Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL

Petrokemija će dobiti državno jamstvo, ali iz Ministarstva financija poručuju da to neće postati pravilo pred izbore i da će čuvati zacrtani proračun te neće isplaćivati nikakve pomoći tvrtkama u poteškoćama, niti će davati neplanirana jamstva



ZAGREB  Kako je i najavio premijer Tihomir Orešković, Vlada će kutinsku Petrokemiju, barem zasad, spašavati davanjem državnog jamstva kako bi joj Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) dala  kredit od 200 milijuna kuna za plaćanje dijela dugovanja dobavljačima.


Odluku o davanju jamstva sljedeći bi tjedan i formalno trebala donijeti Vlada,  otkrivaju naši izvori, a na pitanje što na sve kaže Europska komisija i može li  se raditi o  nezakonitoj potpori, naši sugovornici iz Vlade ističu da će paralelno s procedurom tu svoju odluku komunicirati i s Komisijom. Tako će se barem privremeno  ublažiti poteškoće u Petrokemiji, a na naše pitanje znači li to da zbog državnog jamstva i javni dug raste za 200 milijuna kuna, što ne bi bio slučaj da su u zalog za kredit išle dionice Jadrana, sugovornici iz Ministarstva financija odgovaraju da ne mora biti tako.


Kome Badel 1862?


Kažu da se to jamstvo može tretirati na način da postaje dio javnog duga tek kad bude protestirano, odnosno kad se banka odluči naplatiti od države. Uz to napominju da će do kraja čuvati zacrtani proračun, odnosno da iz njega, bez obzira na predizborno vrijeme, neće isplaćivati nikakve financijske injekcije tvrtkama u poteškoćama, niti će davati neplanirana državna jamstva.




No, iako će Petrokemija barem privremeno odahnuti, to ne znači da su problemi te kompanije riješeni jer je njezin dug znatno veći od spomenutih 200 milijuna kuna, a Ministarstvo gospodarstva ima  još nekoliko  tvrtki za koje bi bilo nužno da se što skorije pronađu dugoročna rješenja.


Iako je sve veći pritisak da se donese odluka o prodaji Badela 1862 za koji su u igri dvije ponude, đakovačke Meteor Grupe i slovačkog St. Nicolausa, iz Ministarstva gospodarstva kažu da odluku neće donijeti pod političkim pritiscima da se to učini prije izbora, nego kad ocijene da su sigurni da će izabrati najbolje rješenje za Badel 1862. Iako ta odluka možda neće dočekati novu vladu, ona će se sigurno morati baviti vukovarskim Borovom.


Ta je tvrtka stabilizirala poslovanje, napominju naši sugovornici iz Ministarstva gospodarstva, ali također kao i Petrokemija ima velike dugove iz prijašnjeg razdoblja, a da bi mogla napraviti iskorak nužno joj je ulaganje u modernizaciju i obrtni kapital.


Teške odluke


– Samo rješavanje starih dugova neće biti dovoljno. Da bi Borovo dugoročno opstalo, treba dobar poslovni plan i financijska ulaganja – napominje naš izvor.


Uz to, između Ministarstva gospodarstva i Ministarstva zdravstva rješavat će se sudbina i Imunološkog zavoda.  I dalje paralelno postoji i novoosnovana ustanova koja je preuzela radnike i koristi prostor i strojeve  trgovačkog društva, no ti odnosi nisu regulirani niti je trgovačko društvo ugašeno. Država zasad osigurava plaće u Imunološkom i takvo stanje može potrajati do formiranja nove vlade, no Imunološki će također trebati velika ulaganja ukoliko želi dugoročno stabilno poslovanje. Ista je situacija i s nekoliko turističkih  tvrtki, odnosno hotela u državnom vlasništvu u koje se nije ulagalo posljednjih 20 godina pa sada, kako napominju naši sugovornici iz Vlade, ne mogu izvući koristi ni iz toga što se nalaze na lokacijama poput Dubrovnika.


– I tu će buduća vlada kao vlasnik morati naći rješenja za ulaganja, bilo kroz prodaju ili strateške partnere, ali te tvrtke više nisu konkurentne – zaključuje naš sugovornik i ističe da buduću vladu čekaju odluke  koje će osim velikog interesa zaposlenih izazvati i interes, a možda i otpor,  i lokalne zajednice.