ZAGREB Agrokorova obveznica koja dospijeva 2020. godine, odnosno njezina oba izdanja, i eursko i dolarsko, dodatno je izgubila na vrijednosti, pokazuju podaci Berlinske burze. Obveznicom koja dospijeva 2019. godine nije se trgovalo, a spomenuta iz 2020. godine od četvrtka, kada je Izvanredna uprava Agrokora objavila da je dogovorila kredit, na vrijednosti su izgubile gotovo 20 posto.

Tako je dolarsko izdanje palo na 22 posto nominale, dok je eursko potonulo ispod 20 posto nominale i jučer je na kraju trgovine iznosilo tek 18,5 posto.

Svjesno u rizik

Oni koji kupuju obveznice Agrokora, iako ta kompanija više ne plaća ni kamate na njih, očito vjeruju kako bi im se taj rizik u konačnici mogao isplatiti, sve da na kraju dobiju isplatu duga i s 50 posto otpisa.

Je li među tim tvrtkama i fond Knighthead Capital Management, koji je uz Zagrebačku banku glavni u odobravanju novog kredita Agrokoru, još se ne zna ali to bi trebalo pokazati saborsko istražno povjerenstvo, čije je formiranje zatražio SDP.

No, vladajući su zasad gluhi na te zahtjeve pa je zastupnik SDP-a Gordan Maras ponovio taj zahtjev, jer između ostaloga želi znati koliko obveznica ima novi kreditor Agrokora i hoće li zahvaljujući roll up modelu na kraju i te obveznice naplatiti u stopostotnom iznosu i tako da na njima ostvariti profit od 60 posto.

Tko kupuje i koliko tko ima Agrokorovih obveznica ne znaju ni u toj kompaniji niti je to moguće doznati jer se obveznicama svakodnevno može trgovati na sekundarnom tržištu. No, onaj tko je jučer primjerice kupio obveznicu za 18,5 posto nominalne vrijednosti, može tražiti njezinu stopostotnu isplatu, ako Agrokoru sada odobri kredit u istom iznosu.

Pojednostavljeno, to znači da je za 18,5 milijuna eura netko mogao kupiti obveznice koje nominalno vrijede sto milijuna eura. Ako je spreman dati Agrokoru kredit od sto milijuna eura i njegova obveznica, koja je stari dug, dobiva pravo naplate u punom iznosu odnosno u iznosu od sto milijuna eura. Zarada tako za fondove koji su spremni riskirati može popeti i do 80 posto, ako barem potraživanja koja dobiju status najstarije tražbine, pa imaju prvenstvo naplate budu u potpunosti isplaćena.

Pronaći odgovore

Maras kaže da u ponašanju rizičnih fondova nema ništa čudno da oni radi takvih poslova i jesu osnovani, ali da istražno povjerenstvo ipak treba pronaći odgovore na to tko je tako zaradio ili pokušao zaraditi i koliko mu je pri tome pomogao Vladin Lex Agrokor, te je li to nanijelo štetu ostalim vjerovnicima i može li se dogoditi da oni pokrenu sudske tužbe i traže odštetu od države koja je svojim zakonodavstvom omogućila takvo stanje.

– Onaj tko je kupio obveznicu po cijeni od, primjerice, 40 posto riskirao je da izgubi i to ali je, ako sada Agrokoru da kredit sebe doveo u poziciju da tih 40 pretvori u sto i da ostvari zaradu od 60 posto. To su poslovi od kojih žive fondovi rizičnog kapitala i radi toga se i osnivaju, ali je pitanje je li Vlada zakonskim rješenjima oštetila ostale vjerovnike i tko će platiti eventualne troškove tužbi, napominje Maras.