Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
6. prosinca 2019.
Previsoko opterećenje

'Ovakva situacija nije održiva': Ugostitelji apeliraju na smanjenje PDV-a, sve ih više zatvara vrata

Foto: S. DRECHSLER
Foto: S. DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 1. srpanj 2019. u 16:52 2019-07-01T16:52:00+02:00

Nadamo se smanjenju jer smatramo da ovakva situacija dugoročno nije održiva i da će se neminovno odraziti na kvalitetu ugostiteljstva, osoblja i ostalog, a dijelom doprinosi i smanjenju uspješnosti sezone, kaže Josip Brusić

Krajem 2012. u Primorsko-goranskoj županiji je bilo registrirano 1.565 obrta s ugostiteljstvom kao glavnom djelatnošću. Krajem prošle godine takvih je obrta bilo 1.324, dakle 15 posto manje. Suhoparan statistički jezik kaže – zatvoren je 241 obrt u tih šest godina.

U jednoj turističkoj regiji kao što je Kvarner radi se o doista velikom broju obrta, dakle ugostitelja koji su stavili ključ u bravu, a kako stvari stoje, nakon ove godine bi ih moglo biti i više.

Ugostitelji su se našli u pat poziciji kada ne mogu naći personal, do kuhara ili konobara se dolazi teže nego do gosta, a ističu kako s fiskalnim i parafiskalnim opterećenjima, koja su među najvišim u Europi, teško mogu računati na napredak, a mnogi i na opstanak na tržištu.

Prije svega je tu PDV u ugostiteljstvu koji je vraćen na 25 posto, dok je na smještaj ostao na 13 posto, a što je među najvišim stopama u EU. U Italiji, Španjolskoj i Francuskoj ugostitelji imaju 10 posto PDV-a, primjerice, Austriji 13 posto.

S obzirom na tešku turističku godinu sve se češće među ugostiteljima čuju apeli da se po tom pitanju konačno nešto napravi. O tome koliko im visok PDV opterećuje poslovanje, kakvu turističku sezonu očekuju i kakve su najave vezano za inspekcijske kontrole i inspekcijski nadzor ugostiteljskih objekata razgovarali smo s Josipom Brusićem, predsjednikom Ceha ugostitelja Primorsko-goranske županije.

Dugoročno je jedino ispravno nuditi autohtonost
Kako gledate na sliku gastronomije na Kvarneru? Često ističemo kako nam je to jedan od turističkih aduta, no koliko smo otišli naprijed u odnosu na Istru ili Dalmaciju? Jesmo li se dovoljno brendirali kao destinacija? Stigla je i prva Michelinova zvjezdica, ima izvrsnih restorana.

- Na brendiranju kao gastro destinaciji se radi niz godina. Naravno da je Istra otišla nekoliko koraka ispred nas jer su oni s tim načinom prezentacije svojih autohtonih jela krenuli puno prije od nas, već za vrijeme Domovinskog rata, početkom devedesetih godina. Naravno da im je pomogla i blizina emitivnih tržišta, pogotovo Italije, jer su ti dnevni izleti brojniji nego kod nas koji smo malo udaljeniji. Naravno, vidljivo je i u kartama naših restorana da se sve više pokušavaju nuditi i prezentirati autohtona jela koja dolaze iz našeg kraja jer je to dugoročno jedino ispravno i jedino garant nekakve opstojnosti. Ako se ide isključivo trema trendovima, jednostavno se gubi svoj identitet, a on je ipak dio brenda ne samo gastronomije, već i destinacije kao takve. Što je vidljivo i u Istri koja je promovirala svoje fuže, tartufe, malvaziju, supu i ostalo. Imamo i mi svoje adute, od šurlica na čijoj se zaštiti radi, i to na razini EU, do janjetine, škampa, ribe, sireva... a kraju krajeva i istarski boškarini se uzgajaju na Krku. Postoji naravno i vinski segment, od žlahtine do drugih vina, pa i pjenušaca. Doista imamo što ponuditi.

Koliko PDV od 25 posto ustvari otežava poslovanje ugostiteljima i koliko je utjecao na konkurentnost?

- Da pojasnimo, tu govorimo o izlaznom PDV-u. Jednostavno se u praksi vidi, i sve studije koje su rađene, pokazuju da to jednostavno nije dobro jer je ovakav PDV previsok. Pogotovo ako se usporedimo sa zemljama u okruženju, a kojima težimo, dakle susjednim EU zemljama koje se bave sličnim ugostiteljstvom kakvim se i mi bavimo. I imaju daleko manji PDV na ugostiteljstvo, u prosjeku od 10 do 13 posto. Samim time se nas u Hrvatskoj u toj turističkoj branši stavlja u nepovoljan položaj prema ostalim zemljama u okruženju. Sam PDV na smještaj je 13 posto što je izvrsno i sigurno da je i to pridonijelo ulaganjima u smještajni segment ponude.

No s druge strane se realno u posljednje tri godine, otkako je PDV u ugostiteljstvu podignut na 25 posto, vidi pad ulaganja u kvalitetu samih ugostiteljskih objekata i ponude. Povećanjem PDV-a se smanjio jedan velik dio prihoda. Dok s druge strane imamo primjer da se snižavanjem PDV-a, u te dvije godine koliko je snižena stopa bila na snazi, doista vidjelo povećanje ulaganja u interijere, kvalitetu ponude i u ljude. Dizale su i ne kraju krajeva i plaće radnika. Dakle, nije ipak sve završavalo u džepovima ugostitelja kako se to često misli.

Drukčiji koncept turizma

Znači nije interes ugostitelja preliti tu razliku u svoje džepove?

- Ne, a to se uostalom i vidjelo u te dvije godine kada je na snazi bila stopa izlaznog PDV-a od 13 posto. Neminovno se veći dio ugostitelja, ne možemo reći svi, ali veći dio da, okrenuo ulaganjima u inventar, objekte kao takve, ali u obuku personala. Imamo neke najave i obećanja da će se iduće godine stopa PDV-a ipak mijenjati, što se doista nadamo jer smatramo da ovakva situacija dugoročno nije održiva i da će se neminovno odraziti na kvalitetu ugostiteljstva, osoblja i ostalog, a dijelom doprinosi i smanjenju uspješnosti sezone. Jer ugostiteljstvo je bitan segment cijele turističke sezone, kao i prezentacije same zemlje u inozemstvu.

Jesu li ugostitelji podizanje PDV-a na 25 posto uspjeli kompenzirati dizanjem cijena u svojim objektima ili za to nije bilo prostora?

- Ovisi kako se tko s time borio. Mi konkretno nismo dizali cijene, ali smo angažirali puno više sebe i pokušali nadomjestiti taj dio našim angažmanom jer smo smatrali da smo i već i sada cjenovno na gornjem limitu. I bilo kakvo dizanje cijena ne bi bilo dobro prihvaćeno na tržištu.

Često se govori da je Hrvatska skupa zemlja, a s druge strane imamo mediteranske zemlje koje nude jeftino...

- Mi nismo toliko jaka avio ni all inclusive destinacija kao što su Turska, Grčka i Egipat, Maroko i Tunis. To su ipak destinacije koje imaju drukčiji koncept turizma. Ono čemu bismo mi trebali težiti su zemlje koje su emitivnim tržištima dostupne automobilom, a to su naravno Italija, Austrija, Njemačka, dobrim dijelom Španjolska i Portugal. Ove zemlje imaju onaj vid turizma kojem mi za sada idemo.

Mi nemamo kapacitete za masovni turizam. Činjenica je da jedan veći grad u Tunisu, poput Hammameta, ima hotelskih kapaciteta koliko cijela Hrvatska. Hoću reći, niti trebamo, niti možemo tome težiti. Naravno to znači da moramo raditi puno na kvaliteti, edukaciji i svemu ostalom vezanom za kvalitetu ponude. Stoga je i nužno da se sadašnji PDV smanji s obzirom da osim njega imamo jako puno ostalih parafiskalnih opterećenja. od poreza na potrošnju, spomeničke rente, Hrvatskih voda, ZAMP-a kojeg plaćamo u ogromnim iznosima, do drugih naknada.

Ljudi, naime, često vide kako jedna boca vode u trgovini košta 8 kuna, a kod nas u ugostiteljstvu 20 kuna. I svi smatraju da je naša neto dobit tih 12 kuna razlike. Međutim, kada se to ide raščlaniti, odmah vam PDV uzima četvrtinu. U tom treba uključiti i sve druge namete, funkcioniranje objekta i ostalo tako da ta cijena nije tako jednostavna. Djelomično su za negativnu famu krivi i pojedini ugostitelji, međutim se nas veliku većinu svrstava u isti koš s takvima. Previše se generalizira i rekao bih, stvorilo se malo previše negativne energije oko cijelog našeg rada.

Josip Brusić / Foto: R. BRMALJ

Vremenski uvjeti

Kad govorimo o sezoni, kakva je ugostiteljima bila predsezona, što se očekuje od sedmog i osmog mjeseca?

- Mi smo destinacija koja je dosta podložna vremenskim uvjetima. Ja dolazim s Krka gdje se napravilo jako puno bike staza, hike staza, šetnica i ostalog no još nisu dovoljno promovirane. Još uvijek smo percipirani najviše kao zemlja kupališnog turizma, dok se ostatak promovira, ali malo presporo. Ove godine smo imali nesreću s jako lošim vremenom u svibnju i prema informacijama koje imamo manjak dolazaka i noćenja se jasno reflektirao i na ugostiteljstvo. Tako da početak sezone nije bio u očekivanom startu. Svi ugostitelji su se pripremili, otvorili rano objekte, i zbog nedostatka personala, ne znam kako će biti kada se podvuče crta. Bojim se da dio kolega neće moći dalje nastaviti s radom jer jednostavno to financijski neće biti moguće odrađivati. Uz toliko opterećenja poslovanja i držanje kvalitete na nivou vrlo je teško opstati. Što se uostalom i vidi po statističkim pokazateljima prema kojima se u obrtima u našoj županiji u posljednjih pet godina zatvorilo blizu 250 obrta u djelatnosti ugostiteljstva. Bojim se da će se nakon ove godine taj broj i povećati.

Ovogodišnja špica sezone, mnogi kažu, neće biti jednostavna. Rezervacije idu dosta kasno, u svakom slučaju mnogi očekuju težu špicu nego proteklih nekoliko godina kada je Hrvatska očito profitirala na činjenici da je sigurna zemlja. Kako je u ugostiteljstvu?

- Brojke o dolascima i noćenjima nisu jedini relevantan pokazatelj uspješne sezone. Ono što nama fali jest iskazana turistička potrošnja, a ona ovisi o više faktora. Iz razgovora s kolegama je bilo vidljivo, uslijed krize u nekim EU zemljama, tu prije svega mislim na susjednu Italiju, da je već lani u kolovozu bio vidljiv pad. Nije bilo one špice kada su svi kapaciteti popunjeni, u vrijeme ferragosta se već lani po prvi put osjetilo da se nisu svi napunili. I ugostiteljstvo jasno nije odrađivalo taj dio. Ove godine su hoteli počeli spuštati cijene jer se boje da će ostati nepopunjeni u glavnoj sezoni.

Rupa u kolovozu

Lani se također spominjalo »rupu« u srpnju?

- Te »rupe« se događaju već godinama, ali sada dolazimo u situaciju da se taj manjak osjeti i u kolovozu. Kada se to sve zajedno sagleda, dolazimo u nezavidan položaj i toplo se nadamo i apeliramo na Vladu da nam pomogne u cijeloj toj priči. S PDV-om, inspekcijama... Ipak je ovo jedan dio gospodarstva koji još uvijek dobro funkcionira i bilo bi dobro da se na vrijeme prepoznaju problemi koji nas muče i na koje ukazujemo već nekoliko godina. Jer smatramo da bi se tako ipak uspjelo nastavio taj uzlazni trend u turizmu.

Spomenuli ste inspekcije. Kakva je suradnja s novim Državnim inspektoratom?

- Do sada su nadzori bili više represivnog nego edukativnog karaktera. Što je dijelom utjecalo i na to da se stvorila ta, možemo reći, ta negativna fama o ugostiteljima. U svakom slučaju iz kontakata s Državnim inspektoratom možemo svakako reći da pozdravljamo i izdavanje vodiča koji će nam olakšati snalaženje u propisima, a i vesele nas obećanja da će se ići u edukativne i informativne nadzore, a tek nakon toga i represivne. Jasno ako se nakon prvih nadzora ne uklone utvrđeni nedostaci. Dakle inspekcija će najprije ukazati na greške, a tek onda kažnjavati, što je sigurna jedna od dobrih novosti koju pozdravljaju ne samo ugostitelji, nego vjerujem i čitav sektor turizma.

Godinama se čuju raznorazni prekršaji za koje su se pisale kazne. Od kolega ste sigurno čuli za neke manje prekršaje koji su, moguće, nestali zbog neznanja ugostitelja ili slično?

- Primjeri su razni, neimanje neke od propisanih naljepnica, ili ako u kafiću odleti cjenik sa stola, do nepotpisivanja kod čišćenja WC-a. Ili pak papirologija. Ne govorimo o prekršajima kao što je napoštivanje fiskalizacije, što se, svi se slažemo, apsolutno mora poštivati i svaki ugostitelj mora znati koje su njegove obveze, već govorimo o nekim sitnim detaljima na kojima su se te kazne ponavljale i naplaćivale. Stoga doista podravljamo najave da će se u takvim slučajevima ići u početku edukativno, a tek ako se nedostaci ne uklone, i samim kaznama.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.