Austrijski Spar, koji ima 16 hipermarketa i 4 supermarketa, najesen kreće s otvaranjem manjih trgovina u gradskim kvartovima. Do kraja godine otvorit će tri takve u Zagrebu, no u potrazi su i za drugim poslovnim prostorima od najmanje 350 do čak tisuću četvornih metara u Splitu te drugdje u Zagrebu
ZAGREB Nakon što su veliki trgovački lanci iz gradova, ali i manjih sredina, »potjerali« male, kvartovske dućane, kojih je prije samo pet godina bilo oko 20.000, a sada niti 15.000, mali se trgovački format opet vraća u život. Ne oživljava ga obrtnički kapital već, opet – veliki trgovački lanci.
Hrvatska, naime, i dalje bilježi pad prometa u trgovini, koji je i u lipnju iznosio iznenađujućih 5,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Rezultat je to daljnjeg smanjenja raspoloživog dohotka kućanstava, niske razine zaposlenosti, a u malo nas je vremena zadesilo i poskupljenje energenata i komunalnih usluga.
U Hrvatskoj je, u krizi, u samo dvije godine zatvoreno oko 990 trgovačkih obrta te bez posla ostalo oko 4.200 trgovaca koji su u njima radili. Na životu je ostalo oko 14.000 malih dućana, oko šest tisuća manje nego li, recimo, 2007. godine. Vrati li se još dalje u povijest, unatrag deset godina, mala je trgovina imala čak 53 posto udjela na tržištu, danas manje od trideset posto. A dok veliki trgovački centri i dalje niču na svakom koraku, ili se tako barem čini u većim gradovima, više od četiri tisuće naselja u Hrvatskoj još uvijek nema niti jednu trgovinu.
Manji format
Potrošnja će, smatraju analitičari, i dalje padati, zbog čega su veliki trgovački lanci, nema sumnje, otkrili »nišu« u malim trgovačkim formatima, kvartovskim trgovinama na koje je određeni dio potrošačke »publike«, poput umirovljenika, osuđen, dok i svi drugi u njih povremeno svraćaju.
Koliko god ih zaobilazili kad su veće nabavke u pitanju, u te trgovine svi ponekad svratimo, po kruh i mlijeko svakodnevno, usput i kako bi kupili koješta drugo, što smo u velikoj nabavci zaboravili. Toga su, dakako, i sve više, svjesni i veliki trgovački lanci, koji si najam u gradu, pogotovo pored toliko zatvorenih lokala, mogu priuštiti.
Nakon Konzuma, koji se udružio s malim trgovcima, nudeći im svoju veleprodaju, austrijski Spar, koji broji 16 svojih hipermarketa i četiri supermarketa, najesen kreće s otvaranjem manjih supermarketa u gradskim kvartovima.
Do kraja godine otvorit će tri takva u Zagrebu, u centru i u Novom Zagrebu, no u potrazi su i za drugim poslovnim prostorima od najmanje 350, do čak tisuću kvadrata, u Splitu te drugdje u Zagrebu. Na ruku im ide, kažu u Sparu, i ogroman broj praznih nekretnina koje žude za kupcima ili najmoprimcima.
Slamka spasa
Imati mali, kvartovski dućan, ili, još teže, malu seosku trgovinu, znači imati i veće nabavne cijene od onih koje imaju veliki lanci, veće troškove prijevoza i organizacije općenito, na kraju onda i veće maloprodajne cijene.
Zbog potonjih često smo male trgovine zaobilazili u širokom luku, makar su nas, s druge strane, često i »spašavale«, kao mjesta na koja je najlakše »skočiti« kad ponestane jaja ili mlijeka.
Ipak, kako smatraju upućeni, mali obrtnici koji prodaju robu široke potrošnje, u gradovima će i dalje najgore prolaziti. Njihova je moguća slamka spasa povezivanje i udruživanje na nacionalnoj i regionalnoj razini, koje onda znači i niže nabavne cijene, bolji marketinški pristup i organizaciju u cjelosti.
Za razliku od prodaje robe široke potrošnje, analitičari malim trgovcima u gradovima preporučaju prebacivanje na neko određeno, specijalizirano tržište, koje velikim trgovačkim lancima nije zanimljivo, poput opreme za ribolov, ili pak, primjerice, odjeće i obuće velikih veličina.
Činjenica je, međutim, da je, pored nagomilanih gubitaka, tek mali, neznatan broj trgovaca sposoban na takav veliki i drastični zaokret. Ostalima ne može pomoći nitko, a pogotovo ne veliki trgovački lanci koji će uskoro, moguće, »vrebati« iza svakog gradskog kuta.
