RIJEKA Neugodno sam iznenađen ukoliko se pokažu istinitim poruke s kojima je Danko Končar istupio pred trećemajskim sindikatima. Činjenica jest da sam s gospodinom Končarom razgovarao tog jutra o restrukturiranju »3. maja« i načinima na koje će se provesti, ali nismo govorili niti zamišljam restrukturiranje na osnovi trenutačne zaposlenosti. Govoriti o višku zaposlenih zbog nedostatka posla apsolutno je neprihvatljivo. To ruši ideju cijele privatizacije kojom se želi osigurati ulazak novog vlasnika koji će sa sobom donijeti nove poslove ili barem »know-how«  kako doći do njih. Naravno da u brodogradilištima treba provesti restrukturiranje što neminovno sa sobom nosi i određen broj viška zaposlenih. Od toga više nitko ne bježi. Međutim, pitam se na temelju čega je to gospodin Končar došao do ove brojke od tisuću do 1.500 radnika u »3. maju« koji su višak? To što nema posla? Uistinu ne znam gdje su to u međuvremenu nestali najavljivani veliki projekti, vjetroelektrane i kinesko brodogradilište o kojem je gospodin Končar pričao da ga želi kupiti, reakcija je riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela na sastanak Danka Končara s trećemajskim sindikatima na kojem je, nakon sati i sati sastančenja s menadžmentom, na kraju ipak poručio kako nema izglednih poslova na vidiku te da je prema sadašnjem stanju stvari višak između 1.000 i 1.500 trećemajaca. 

U ovim posljednjim sekundama pripetavanja uoči zauzimanja konačnog stava u Vladi i donošenja odluke ide li se u potpisivanje privatizacijskih ugovora ili ne, sve upućuje da obje strane još uvijek naveliko taktiziraju jer je ulog – golem, ali je pitanje trenutka kad će zec morati izaći na čistinu.

U Vladi nitko nije želio službeno komentirati istup Danka Končara u “3. maju”. Pregovarački trenutak je krajnje osjetljiv i zato ih je iznenadilo ovakvo “iskakanje iz kolosjeka” druge strane. Tim više što je uslijedilo svega dan nakon što je obavljen zadnji razgovor s Dankom Končarom u Ministarstvu gospodarstva. Odakle sad 1.500 radnika koji su mu višak, ljutito je prokomentirao naš sugovornik blizak Banskim dvorima. 

– Ne prejudicirajući konačnu odluku Vlade koja još nije donesena, u skladu s važećim kolektivnim ugovorima i pozitivnim propisima, država je preuzela na sebe obvezu zbrinjavanja radnika u ovom privatizacijskom procesu brodogradilišta, bez obzira da li se radi o prodaji ili višku zaposlenih kao posljedici stečaj jer, ponavljam, konačna odluka još nije donesena, bilo je sve što je jedan drugi visoki izvor iz Vlade želio reći, čime je potvrdio navode kako je država, uz ostale obveze škverova, odlučila na sebe preuzeti i teret zbrinjavanja radnika u brodogradilištima. Na naš upit o kojem to višku zaposlenih uopće govorimo, dobili smo odgovor da je sve zavedeno u planu restrukturiranja brodogradilišta te da je u slučaju “3. maja” riječ o njih tristotinjak. 

Ostaje nejasno zašto sami sindikalisti spominju njih oko 500 koje po tom istom planu treba zbrinuti. 

Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista u ponedjeljak, 12. ožujka, 2012.