Novi pravac za kineske kontejnere: Pirej i Srbija uzimaju posao Rijeci i Kopru

Prvi vlak prošao je cijelu Srbiju na putu za Češku, a ako se ostvare planovi vozit će i sedam puta tjedno, što bi sigurno uzelo dio posla Rijeci, Kopru i Trstu tim više što Kinezi najavljuju nove stotine milijuna eura ulaganja u Pirej

Prvi kontejnerski vlak krenuo je početkom ovog tjedna iz grčke luke Pirej, gdje terminal vodi kineski Cosco, te prošao Grčku, Makedoniju, Srbiju i Mađarsku do krajnje destinacije u Češkoj. Time je uspostavljena redovna željeznička linija i kontejnerski servis, koji postaje ozbiljan konkurent riječkom prometnom pravcu, jednako kao i svim lukama sjevernog Jadrana.

Za kontejnerski terminal Brajdica upravo bi ova godina trebala označiti svojevrsnu prekretnicu, jer je to prva godina u kojoj radi obnovljeni i prošireni terminal s maksimalnim kapacitetom od 600.000 TEU-a, a ujedno je to i prva godina u kojoj riječki terminal funkcionira u prometnom sustavu Europske unije. Pozitivnih pomaka ima, jer je u prvom kvartalu promet kontejnera veći za oko 15 posto, što je još uvijek relativno skromno, te bi godina mogla biti okončana s prometom na razini oko 150.000 TEU-a ukoliko se ovaj trend nastavi.

Događa se ono što je još donedavno bilo nezamislivo. Iako je svojom geoprometnom pozicijom manje atraktivan od Kopra, Trsta i Rijeke, grčki Pirej postaje točka proboja roba prema srednjoj Europi. Riječ je o luci koja posljednjih godina bilježi najveći rast prometa na Mediteranu, što je posljedica dolaska moćnog kineskog brodara i lučkog operatera, koji upravlja s dva velika terminala u toj luci.

Prošle godine u Pireju je pretovareno rekordnih 3,16 milijuna TEU-a, što je oko tri puta veći promet od Kopra, Trsta i Rijeke zajedno. Uslijedit će još veći razvoj, jer Cosco planira investirati ukupno oko 750 milijuna dolara u modernizaciju i širenje kapaciteta. Tako bi sadašnjih 4,2 milijuna TEU-a koliko je maksimalan kapacitet u Pireju, uskoro trebao biti povećan do brojke od 6,2 milijuna TEU-a. 

Svaki dan – vlak

Iako Kopar, Rijeka i Trst imaju planove povećanja kontejnerskog kapaciteta te su brojke relativno skromne u usporedbi s lukom Pirej. Kad je riječ o najvećoj hrvatskoj luci njezin bi kapacitet mogao biti povećan do maksimalno 1,2 milijuna TEU-a ukoliko se do kraja 2017. realizira izgradnja terminala na Zagrebačkoj obali kao što je planirano. 

     Kontejnerski vlak između Pireja i Češke za početak će ići jednom tjedno, ali su ambicije puno veće. Ukoliko u probnom periodu vrijeme transporta, kvalitete usluge i konkurentnosti prijevoza bude na visokom nivou, Cosco planira povećati broj vlakova tako da bi tjedno išlo šest do sedam kontejnerskih vlakova, odnosno oko 700.000 tona robe godišnje. U tvrtki Željeznice Srbije naglašavaju kako je prvi kontejnerski vlak prošao kroz ovu zemlju za 14,5 sati, što je za 5 sati manje negoli je predviđeno voznim redom i 8 sati kraće od prosječnog vremena putovanja teretnih vlakova na ovoj relaciji. Upravo u tome vide priliku i argument za povećanje teretnog prometa iz Grčke, što znači da luka Pirej, kineski Cosco i srpske željeznice integriraju i otvaraju novi prometni pravac, koji će uzeti dio posla lukama sjevernog Jadrana, Rijeci, Kopru i Trstu.

   Da se na tržištu javljaju neke sasvim nove okolnosti potvrđuje i direktor Pomorske agencije CMA CGM, kap. Jakov Karmelić, koji naglašava kako luke sjevernog Jadrana o tome itekako trebaju razmišljati i pripremiti se.  

   – Cosco je od Pireja stvorio regionalnu hub-luku, koja pokriva veliki dio Mediterana, Crno more i Jadran. Imaju značajan udio prekrcajnog tereta, koji se u Pireju s brodova matica prekrcava na brodove u feeder servisu, koji između ostalog dolaze i u riječku luku, Kopar i Trst. Očito je da oni rade na širenju svog gravitacijskog područja i imaju izuzetno ambiciozne planove. Nitko ranije nije mogao pretpostavljati da bi Pirej mogao biti ozbiljna konkurencija za tržište srednje Europe. No, pokazalo se da je pozicioniranje jednog jakog operatera i brodara kao što je Cosco, dovelo do takve mogućnosti o kojoj i mi moramo voditi računa. Dakle, moramo ubrzati planove razvoja i realizirati ih čim prije i kvalitetnije. Na Brajdici nemamo više limita kad je u pitanju luka. Isto se ne može reći za željeznicu, ali je isto tako činjenica da i ove kapacitete koje imamo ne koristimo dovoljno. Mi smo od ulaska u EU u srpnju prošle godine ušli u pravu tržišnu utakmicu pod istim uvjetima kao i konkurentske luke, ali je pitanje jesmo li u tom razdoblju povećali promet. Očito još uvijek nismo ponudili dovoljno atraktivne cijene, koje su mogle privući više tranzitnog prometa preko Rijeke, ističe Karmelić.

Pregrupiranje brodara

Terminalom na Brajdici upravlja tvrtka ICTSI, a direktor prodaje u tvrtki Adriatic gate Žarko Acinger naglašava kako je upravo u tijeku svojevrsno pregrupiranje velikih svjetskih brodara, koji će na svojim linijama između Azije i Evrope, te na transatlantskim i transpacifičkim linijama udružiti brodove i zajedno održavati linije.

   – Ta zbivanja imaju utjecaja i na luke, kao i na ekspanziju luke Pirej. U P3 alijansi brodara nalaze se Maersk, CMA CGM i MSSC i njihove prve brodove očekujemo u srpnju na linijama prema Rijeci i drugim lukama sjevernog Jadrana. Istovremeno je osnovana i druga alijansa velikih brodara u kojoj su upravo Cosco, te Hanjin i Yang Ming. Tu imamo jednu novu situaciju na tržištu. Poslovno je logično da Cosco, koji ima veliki kontejnerski terminal u Pireju, radi na tome da veliki dio roba usmjeri prema tom pravcu, gdje pokušavaju pronaći najbolju opciju transporta između Dalekog istoka i Europe. Naravno da svatko od nas u logističkom lancu na riječkom prometnom pravcu mora učiniti sve da Rijeka bude prepoznata, kao i da što više robe stigne u tri najvažnije luke sjevernog Jadrana. Mi jesmo i međusobno konkurencija, ali smo također svi zajedno konkurenti Pireju i prometnom pravcu, koji ide od Grčke i dalje preko Makedonije, Srbije i Mađarske do Češke. Intenzivno radimo na formiranju novih kontejnerskih vlakova i imamo interes operatera za pravac od Rijeke do Mađarske i Češke, te se nadamo i novim poslovima u skoroj budućnosti, zaključuje Acinger.

   Kako iz svega navedenog proizlazi luke sjevernog Jadrana dobivaju još jedan konkurentan pravac na kojeg donedavno nitko nije ozbiljno računao. Zasad je riječ o prvom kontejnerskom vlaku, ali su planovi daleko ambiciozniji. Što nosi budućnost teško je predvidjeti. Osim povećanja prometa na Brajdici za razvoj kontejnerskog prometa u riječkoj luci svakako će biti izuzetno važan odgovor na pitanje tko će postati koncesionar na Zagrebačkoj obali, terminalu čija bi gradnja ovog ljeta trebala započeti. Valja se nadati da i Rijeka može privući uglednog i utjecajnog partnera, brodara i(li) lučkog operatera kakvog je Pirej već pronašao.