Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 15° 1
Sutra: 15° 15° 1
29. ožujka 2020.
OPATIJSKA DEKLARACIJA

Zelena evolucija je najveći izazov europskog pomorstva

Foto Damir Škomrlj
Foto Damir Škomrlj
Autor:
Objavljeno: 12. ožujak 2020. u 9:50 2020-03-12T09:50:09+01:00

Zaštita okoliša prepoznata je i kao prilika za novi razvoj i ulaganja u razvoj novih tehnologija, novih goriva i pogonskih sustava na brodovima, ali i za donošenje novih zakonodavnih rješenja, uz potrebu ulaganja u obrazovanje sadašnjih i budućih pomoraca kako bi savladali sve izazove koje će nove tehnologije i digitalizacija, posebno u području administrativne procedure, sa sobom donijeti

U opatijskom hotelu Ambasador jučer je održano neformalno vijeće ministara zaduženih za pomorstvo zemalja članica, u sklopu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije kojemu su prisustvovale Adina Valean, povjerenica Europske komisije za transport te Maja Markovčić Kostelac, direktorica Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA), sa suradnicima.

Ministri su potpisali Opatijsku deklaraciju kojom su se suglasili oko zajedničkih napora na postizanju strateških ciljeva u europskom pomorstvu - nulte emisije stakleničkih plinova i drugih štetnih tvari s brodova, digitalne transformacije pomorskog sektora, unapređenja stručnosti i obrazovanja europskih pomoraca, nulte stope nesreća u pomorstvu i plovidbi unutarnjim plovnim putevima, uz zadržavanje vodeće uloge europskog pomorskog sektora na svjetskom tržištu.

Vijeće ministara otvorio je hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ističući kako je pred Europskom unijom velik posao na osiguravanju nesmetane tranzicije pomorstva kako po pitanju postizanja ciljeva zadanih europskim »Zelenim paktom«, tako i u digitalizaciji pomorskog sektora, unapređenja kompetencija i znanja europskih pomoraca u skladu s razvojem novih tehnologija, uz istodobno očuvanje i dodatno unapređivanje konkurentnosti cjelokupnog pomorskog sektora na svjetskom tržištu.

Izazovi, ali i prilike

Strateški ciljevi

- nulta emisija stakleničkih plinova i drugih štetnih tvari s brodova
- digitalna transformacija pomorskog sektora
- unapređenje stručnosti i obrazovanja europskih pomoraca
- nulta stopa nesreća u pomorstvu i plovidbi unutarnjim plovnim putevima
- zadržavanje vodeće uloge europskog pomorskog sektora na svjetskom tržištu

- Pred nama su izazovi digitalizacije koja će omogućiti lakše poslovanje, ali zahtijeva i značajno ulaganje u infrastrukturu, kao i značajne napore u izmjenama zakonodavstva koje će omogućiti njenu primjenu. Moramo omogućiti europskim pomorcima stjecanje novih znanja i vještina kako bi ostali u vrhu svjetskog tržišta rada, a jedan od najvećih izazova je zelena evolucija pomorstva - provedba ambicioznih mjera zaštite okoliša predviđenih Zelenim paktom i strategijom Međunarodne pomorske organizacije (IMO) i istodobno očuvanje konkurentnosti na međunarodnom tržištu. Zelenim paktom predviđeno je stvaranje klimatski neutralnog europskog gospodarstva i društva do 2050. godine, u sklopu čega je do 2030. godine predviđeno smanjenje emisije stakleničkih plinova u pomorstvu za 50 posto. U ostvarivanju ovih ciljeva neminovno će javne financije imati veliku ulogu, uz ulaganja privatnog sektora, kako bi ova velika tranzicija protekla glatko i kako bi se izbjegao gubitak konkurentnosti na svjetskoj razini, rekao je Butković.

Povjerenica Valean također je u prvi plan stavila Zeleni pakt, odnosno smanjenje utjecaja na okoliš uz zadržavanje konkurentnosti, digitalizaciju, održivi rast i povećanje atraktivnosti pomorskih zanimanja za građane Europske unije.

- To su veliki izazovi, ali i velika prilika za sve one koji su inovativni i spremni na promjene. U postizanju ovih ciljeva iznimno je važan globalni pristup, u suradnji s IMO-om. Svjesni smo važnosti smanjenja štetnih emisija, kao i digitalne transformacije koja zahtijeva novu kulturu razmjene informacija, kako u privatnom, tako i javnom sektoru. Ne vjerujem da će ona u skoroj budućnosti značiti i pojavu potpuno autonomnih brodova, bez posade, ali automatizacija i digitalizacija mogu rasteretiti članove posade, što znači da će i dalje pomorstvu trebati dobro obučena radna snaga, zbog čega treba unaprijediti i zapošljavanje pomoraca, rekla je Valean.

Hrvatska se priprema za nabavu prvih električnih brodova

​U sklopu napora za postizanje ciljeva u smanjenju emisije stakleničkih plinova i emisije sumpornih spojeva s brodova Hrvatska se priprema za nabavku prvih električnih brodova, najavio je u Opatiji ministar Butković.

- U suradnji s Agencijom za obalni linijski putnički promet i Jadrolinijom osmislili smo program nabavke novih brodova na električni pogon, kao i brodova koji kao gorivo koriste ukapljeni prirodni plin (LNG, op, a.), kazao je ministar, ne iznoseći detalje oko broja i dinamike nabave takvih brodova. Inače, električni trajekti već su nekoliko godina u široj upotrebi u Norveškoj, gdje plovi pedesetak takvih brodova, koji su se za sad pokazali vrlo učinkovitima, no za njihovo korištenje potrebna su i opsežna ulaganja u infrastrukturu luka, prvenstveno u visokonaponske punjače velike snage i brzine punjenja baterija.

​Kao najveći izazov pred europskim i svjetskim pomorstvom, tijekom vijeća je istaknuta borba protiv klimatskih promjena, za koju je nužna ne samo suradnja država članica EU-a, nego i na svjetskoj razini, kroz zajednički rad s IMO-om. Pritom je rečeno kako sve mjere koje će dovesti do emisijski neutralnog europskog pomorstva tek treba u cijelosti razraditi i raspraviti. Zaštita okoliša prepoznata je i kao prilika za novi razvoj i ulaganja u razvoj posve novih tehnologija, novih goriva i pogonskih sustava na brodovima, ali i za donošenje novih zakonodavnih rješenja, uz potrebu ulaganja u obrazovanje sadašnjih i budućih pomoraca kako bi savladali sve izazove koje će nove tehnologije i digitalizacija, posebno u području administrativne procedure, sa sobom donijeti.

Alternativne tehnologije

Pritom, kako je u više navrata istaknuto, pomorsko tržište u svijetu funkcionira kao jedno, pa se kao poseban izazov nameće kako brodarima, lukama i drugim dionicima iz Europe koji su spremni ulagati u zaštitu okoliša, nove tehnologije, obuku pomoraca i digitalizaciju osigurati ravnopravan položaj na svjetskom tržištu i rast. Pritom će EU i njezino gospodarstvo morati značajno ulagati i u energetski sektor, industriju i sve ostale subjekte uključene u provedbu zadanih strategija i postizanje ciljeva. Sve to, zaključeno je, mora se osigurati bez remećenja tržišne utakmice, iako je i u samoj Opatijskoj deklaraciji istaknuto kako se europski brodari na pojedinim tržištima već sada suočavaju s neravnopravnim uvjetima i protekcionizmom.
Opatijsku deklaraciju potpisale su sve zemlje članice, što je organizator skupa, ministar Butković, ocijenio uspjehom kako u zaštiti okoliša, tako i europskog pomorstva. Konkretni zaključci s neformalnog vijeća bit će, najavio je, prezentirani na Vijeću ministara u lipnju ove godine. Potpis svih sudionika na deklaraciji i povjerenica Valean nazvala je dokazom predanosti svih zemalja članica postizanju zadanih ciljeva.

Po završetku vijeća novinare je zanimalo postoje li već sada alternativne tehnologije koje će zamijeniti današnji pogon na fosilna goriva na brodovima.

- Za sad još ne vidimo tehnologiju koju možemo jasno preporučiti brodarima. Stoga ćemo raditi na istraživanjima i inovacijama, iako je već sada prilično izvjesno da neće biti riječ samo o jednom tehnološkom rješenju, već više njih, od kojih će svako biti primjenjivo u određenim segmentima pomorstva. Primjerice, kod plovidbi na kratkim relacijama, izvjesno je da bi rješenje moglo biti u električnom pogonu, što je već primijenjeno i u praksi, dok će se u plovidbi na dužim relacijama vjerojatno primjenjivati druga rješenja. Poticat ćemo razvoj tih novih tehnologija i donijeti regulatorni okvir za alternativna goriva i pogone kao i za izgradnju infrastrukture potrebne za njihovo korištenje, rekla je Valean.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.