Stoljeće i pol Sueskog kanala, jednog od najvažnijih pomorskih puteva na svijetu

Foto REUTERS

Kanal se kopao od 1859. do 1869. godine kao ambiciozan projekt spajanja Sredozemlja s Crvenim morem, koji će drastično skratiti put trgovačkim brodovima od Europe do Azije

ISMAILIJA – Otkako je prije 150 godina otvoren raskošnom ceremonijom, Sueski kanal postao je jedan od najvažnijih morskih puteva na svijetu. No godišnjica njegovog otvaranja u Egiptu će proći diskretno.

Kanal se kopao od 1859. do 1869. godine kao ambiciozan projekt spajanja Sredozemlja s Crvenim morem, koji će drastično skratiti put trgovačkim brodovima od Europe do Azije.

Sueski kanal »nije pravo jedne nacije«, kazao je Ferdinand de Lesseps, francuski diplomat kojemu pripadaju zasluge za osmišljavanje projekta, nadahnutog snovima faraona koji su htjeli prokopati takav kanal četiri tisuće godina prije.

»Svoje rođenje duguje, i pripada, ambicijama čovječanstva«, rekao je Francuz u govoru 1864. godine.

Na izgradnji kanala radilo je milijun Egipćana, pokazuju službeni podaci. Pritom su im pomagale deve i mazge. Tijekom gradnje preminulo je nekoliko desetaka tisuća ljudi, tvrde stručnjaci.

Prvi brod prepolovio 164 kilometara dug kanal 17. studenoga 1869. godine. Novom prečicom izbjegao se dugačak i opasan obilazak uz Afriku.I Sueski kanal iskusio je kasnije posljedice turbulentnih događanja na Bliskom istoku.

Egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser, veliki zagovornik arapskog jedinstva, u srpnju 1956. usprotivio se britanskim i francuskim interesima i nacionalizirao tvrtku koja je upravljala kanalom.

Odlukom je Naser jako dobio na popularnosti u domovini, ali i izazvao međunarodnu krizu.

Tri mjeseca kasnije su Francuska i Velika Britanija, države koje su do tada kontrolirale prolaz, uz pomoć Izraela napale Egipat.Kanal je bio bojište i tijekom arapsko-izraelskih sukoba 1967. i 1973. godine.

Rekordan promet

Danas vitalnim morskim putem upravlja Uprava Sueskog kanala (SCA). Prije četiri godine kanal je proširen kako bi mogao poslužiti i modernim, većim plovilima. Prolaz je postao iznimno važan za egipatsko gospodarstvo, a njime prolazi 10 posto svjetske pomorske trgovine.

No regija je i dalje nestabilna. Kanal danas štiti egipatska vojska koja se nosi s dugotrajnom pobunom na sjevernom Sinaju.

Iako je u 19. stoljeću iskopan »rudimentarnim oruđem«, kanal je danas spasonosan za egipatsku ekonomiju, smatra Osama Rabi, prvi čovjek SCA.Egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi organizirao je 2015. veliku svečanost u povodu otvaranja novog, 72 kilometara dugog kraka kanala, paralelnog s originalnim.

Uprava se od tada hvali novim prometnim rekordima i ističe da je novi krak omogućio prolazak većih konvoja i skratio vrijeme puta.

U kolovozu je pao rekord. U jednom danu kanalom je prošao 81 brod s ukupno 6,1 milijuna tona tereta, objavila je Uprava.

»Tonaža je skočila«, ističe Jean-Marie Miossec, stručnjak za pomorski promet i profesor na sveučilištu Paul Valery u Montpellieru.On smatra kako su rekordi povezani s »povećanjem kontejnerskog prometa između Azije i Europe, kao i Europe i Indijskog potkontinenta«. »Proširenjem kanala egipatske vlasti su povećale njegov potencijal, posebice vezano za veličine brodova i vrijeme prolaska«, dodaje Miossec.Prihodi od kanala u fiskalnoj godini 2018.-2019. iznosili su 5,9 milijardi dolara, što je rast od 5,4 posto u odnosu na prošlu godinu, objavila je uprava u kolovozu.

Egipat planira da taj iznos 2023. naraste na 13,2 milijardi dolara.

»Škakljiva« obljetnica

U povodu otvaranja kanala 1869. organizirane su raskošne gozbe i banketi kojima je prisustvovala i francuska carica Eugenija, supruga Napoleona III.Za 150. godišnjicu, pak, nisu planirane nikakve proslave.

Analitičar Arnaur Ramiere de Fortanier vjeruje kako je godišnjica »malo škakljiva«.

»Godine 1956. su stvari otišle u krivom smjeru«, smatra Fortanier i dodaje kako je svim bivšim vlasnicima kanala Sueska kriza bila »katastrofa« s kojom se nijedna uključena strana nije dobro nosila.

Umjesto da govore o povijesti kanala do 1956., egipatske vlasti vole naglašavati postojeće rekorde i njegov doprinos egipatskoj ekonomiji.»Svi pišu povijest na svoj način«, kazao je francuski veleposlanik Stephane Romatet, naglasivši kako su Egipćani počeli ubirati plodove kanala tek nakon nacionalizacije 1956. godine.

U Egiptu i Francuskoj su u povodu obljetnice tiskane poštanske marke sa slikama De Lessepsa, a Egipat trenutno gradi i muzej posvećen kanalu u gradu Ismailiji, na lokaciji tvrtke koja je prvotno upravljala prolazom, no još uvijek se ne zna kad će biti dovršen.