Za razliku od posjeta lukama u Klimnu i na Kantridi dosta brodica u Mrtvom kanalu je opasno načeto zubom vremena i nebrigom. Vlasnici očito nemaju interesa, vremena ili su jednostavno prepustili barke svojoj izvjesnoj sudbini pa služe samo kao čuvarice dragocjenih vezova
RIJEKA Kada se u internetsku tražilicu upiše pojam Mrtvi kanal Rijeka dobije se sljedeće pojašanjenje na wikipediji:
“Rijeka je stoljećima trpjela od poplava Rječine. Poslije jedne jake poplave, jače od predhodnih, čije su vode dosegle do Korza, odlučeno je da se Rječina regulira tako što će iskopati novo korito po pravcu koji bira tok rijeke kad je njen najviši vodostaj. U tim slučajevima Rječina je preko franjevačke Brajde naprosto prodirala najkraćim putem prema moru ne poštujući umjetno stvoreni lakat službenog korita. Uz veliko ulaganje taj je iskop učinjen 1854.-1855. tako da je u staro korito puštena morska voda pa je nastao Mrtvi kanal, a novo korito je odvelo Rječinu pravo u more. Mrtvi kanal do danas služi kao luka za barke i manje brodove.”
Nužan je jedan sitniji ispravak. Mrtvi kanal kao luka služi isključivo kao za male barke, manji brodovi ne mogu doploviti u nekadašnje korito Rječine jer je 1972. godine brod prilikom manevriranja u riječkoj luci oštetio željezni pokretni most na ulazu u Mrtvi kanal. Budući da most nije nikada popravljen do dana današnjeg u Mrtvi kanal ne mogu uploviti plovila s malo većim nadgrađem ili jedrima. U prijevodu Mrtvi kanal je privezište isključivo za male barke među kojima smo i ovoga tjedna pronašli dosta primjeraka tradicijske gradnje. Za razliku od posjeta lukama u Klimnu i na Kantridi dosta brodica u Mrtvom kanalu je opasno načeto zubom vremena i nebrigom. Vlasnici očito nemaju interesa, vremena ili su jednostavno prepustili barke svojoj izvjesnoj sudbini pa služe samo kao čuvarice dragocjenih vezova. Uostalom, pogledajte i sami što smo zabilježili za našega obilaska privezišta u Mrtvom kanalu.
