Rezultati s pokrićem

Luka Burilović: ‘Komora mora biti sukreator gospodarskih politika’

Edi Prodan

Strateški projekti Komore za naredno razdoblje su: internacionalizacija gospodarstva, provođenje dualnog obrazovanja i digitalizacija usluga



Na čelno mjesto Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, diplomirani ekonomist rođen u Vinkovcima, došao je 1. travnja 2014. S obzirom da je bio jedan od viđenijih i aktivnijih članova HDZ-a – od travnja 2004. do veljače 2006. bio je pomoćnik ministra Petra Čobankovića u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva dok je od mirne reintegracije istočne Slavonije do odlaska u navedeno ministarstvo obnašao funkciju zamjenika načelnika Općine Nijemci – od trenutka prijave na natječaj za čelnika HGK pratile su ga nerijetke kontroverze.


Pokušalo mu se osporiti gospodarske aktivnosti, mada je od odlaska iz ministarstva do dolaska u HGK bio zamjenik pa predsjednik Uprave Sladorane u Županji, kao i, u vremenima prije političkog angažmana, vlasnik i direktor tvrtke Agrotehna iz Lipovca. No, Hrvatska je u političkom smislu bipolarna država tako da se ispred bilo kakvih racionalnih, gospodarskih ili naprosto iskustvenih kvaliteta uvijek stavlja – ideologija ili politički predznak. Koji uvijek »one druge« iritira. Bilo kako bilo, Burilović, koji je ušao u 52. godinu života, nakon četiri godine čelništva u krovnoj nacionalnoj gospodarskoj udruzi iza sebe ima rezultate koje sada malo tko osporava. Riječ je o danas urednoj, asocijaciji nemalog međunarodnog ugleda koja je sve uspješnija upravo u onome zbog čega je prije skoro 166 godina osnovana – pomoći svim granama hrvatske privrede.


Došli ste na čelo HGK u trenutku kada je to bila sve samo ne zahvalna funkcija. Ponajprije, kako god tko gleda na to razdoblje, ta je ustanova skoro dvadeset godina bila pod patronatom Nadana Vidoševića čija je karijera završila – istragom DORH-a. Što vas je uopće nagnalo da se kandidirate na tu funkciju?




– Komora, u stanju u kojem sam je zatekao na početku mandata, bila je opterećena aferama, a ugled srozan. Kandidirao sam se jer sam znao što nama gospodarstvenicima treba kao i to da je Komora silan potencijal kojemu je potrebno redefiniranje, odnosno uspješnije upravljanje. Došao sam na dvostruko lošije uvjete, ali iskreno motiviran da kreiram servis koji će odgovoriti stvarnim potrebama gospodarstva. Posao nije bio lagan, ali danas je slika ove institucije posve drugačija. Komorski stručnjaci postali su nezaobilazni društveni faktor.


Mi smo provodili reforme


Vaša je karijera prije dolaska u HGK istina obilježena i s gospodarskim predznakom, no svoje ste formativne godine, nakon rata, proveli na – političkim funkcijama?


– Moja glavna profesionalna odrednica je gospodarska politika, a ne gospodarstvo s političkim predznakom. To iskustvo iz realnog sektora najvažniji je uvid u potrebe gospodarstvenika i način kako Komora treba funkcionirati. Naravno da u procesu artikuliranja i zastupanja interesa gospodarstvenika mora postojati suradnja institucija i same vlasti, ali Komora mora moći biti i korektiv vlasti kada situacija to zahtijeva.



Turizam bilježi odlične rezultate što je razlog rasta standarda u jadranskim županijama. No, nije li nelogično, pa i opasno, da petinu BDP-a ostvaruje djelatnost sezonskog karaktera, posao od stotinu dana pune aktivnosti godišnje, a da s druge strane gladuju oni koji bi nas i naše turiste trebali – hraniti?


– Unutar same turističke djelatnosti problem je orijentiranost na sunce i more te pojačana aktivnost tijekom samog jednog dijela godine. S jedne strane potrebno je kroz strateški razvoj osnažiti turizam u tim aspektima s obzirom na ulogu koju igra u hrvatskom gospodarstvu. Drugi dio priče je iskoristiti snagu ove djelatnosti kao polugu za razvoj ostalih gospodarskih grana poput drvoprerađivačke ili kreativne industrije, a i poticati specijalizirane oblike turizma koju zahvaćaju nekoliko segmenata gospodarstva, poput zdravstvenog i lječilišnog turizma. Povezivanje pružatelja usluga u turizmu i ostatka gospodarstva upravo je i cilj akcije HGK, Kupujmo hrvatsko – hrvatski proizvod za hrvatski turizam. Domaći proizvod mora biti ugrađen u hrvatski turizam.



Kad ističemo kako je vaš dolazak na čelnu funkciju u HGK bio u jako teško vrijeme, ne mislimo samo na »aferu Vidošević« nego i na činjenicu da je to vrijeme najveće gospodarske krize i praktično prepolavljanja financijskog iznosa s kojim je Komora navikla raspolagati?


– Koliko je to bilo izazovno razdoblje, potvrđuje i činjenica da je to točka na koju se stalno osvrćemo. Često uspoređujemo gdje smo danas s obzirom na krizu i najdulju recesiju na razini Europske unije. Odmah po dolasku na čelo HGK pristupili smo reorganizaciji i povećanju efikasnosti. Dok su drugi pričali o reformama, mi smo ih provodili. Uveli smo nove poslovne procese i smanjili broj zaposlenih. Prepolovljeni budžet kompenzirali smo EU sredstvima koje smo povukli za brojne projekte. Drago mi je što mogu reći da je došlo do preokreta na oba plana, po pitanju gospodarske krize i funkcioniranja Komore.


Vaš je dolazak značio i obavezu provedbe racionalizacije poslovanja. Odnosno bolne rezove – otpuštanja. Koliko je ljudi otišlo u to vrijeme iz HGK, iz njezinih županijskih ogranaka?


– Smanjili smo i broj sektora i direktora, ne samo broj zaposlenih. U konačnici je otišlo više od 150 ljudi.


Danas HGK ostavlja utisak – sređene gospodarske asocijacije. Govorimo to i iz iskustava novinarske suradnje s komorama u Rijeci ili Puli. I ono što je mnogo važnije, pohvale stižu od strane samih gospodarstvenika.


– Najviše znače pohvale koje stižu od gospodarstvenika jer smo mi tu da zastupamo njihove interese. Nije ni mala stvar što bilježimo povećanje dobrovoljnih članica, OPG-ova i obrtnika. Komora je postala servis koji predstavlja realnu pomoć članicama, a kvalitetu novog ustroja pokazuju i nagrada za provedene reforme za najbolju komoru jugoistočne i srednje Europe te bezuvjetno mišljenje Državnog ureda za reviziju.



Kad smo spominjali politički angažman, nismo se samo osvrnuli na prošlost nego i na, istina demantirane, glasine kako ste mogući HDZ-ov kandidat za – predsjednika države. Kakav je uopće vaš trenutni status u stranci?


– Nemam takvih ambicija, ponavljam, fokusiran sam isključivo na gospodarsku politiku.



Ono što i dalje nije dobro, stanje je pojedinih gospodarskih grana. Primjerice nemali se broj poljoprivrednih proizvođača žali kako Hrvatskom i dalje dominira »uvoznički lobi« kojem ni na koji način ne odgovara jačanje hrvatskog agrara? Kako se HGK postavlja u tom slučaju?


– Nije toliki problem uvoz koliko je problem to što nemamo stratešku proizvodnju. Takvo stanje može promijeniti agrarna reforma. Preduvjet je da imamo jasnu i primjenjivu poljoprivrednu strategiju koja će odgovoriti na pitanje što, kako i gdje Hrvatska treba i može konkurentno proizvoditi. Treba vidjeti koji su realni ciljevi i gdje postoji tržišni potencijal u bilo kojem sektoru, tu napraviti plan poticaja proizvodnje i izvoza. Na snazi treba biti i zakonodavni okvir koji jednake zahtjeve kvalitete stavlja i pred uvozne i pred naše proizvode i koji uklanja administrativne barijere i namete koji otežavaju samu proizvodnju.


Obrazovanje za potrebe tržišta


I sami dolazite iz istočne Slavonije. Poznato nam je da ste bili dragovoljac Domovinskog rata, baš kao i to da – volite svoj kraj. Kako se, kao jedan od ljudi koji ima itekakav utjecaj na kreiranje hrvatske gospodarske politike, osjećate kad dođete kući, u Vinkovce? Sve je manje ljudi, mladih posebice, sve više neobrađene zemlje.


– Nije nimalo lak prizor vidjeti da najvitalniji dio stanovništva odlazi. Ipak koliko god mi to teško pada, toliko mi je to i motivacija da s pozicije na kojoj jesam pomognem hrvatskom gospodarstvu. Uz strukturne reforme koje će olakšati uvjete poslovanja za gospodarstvenike i reforme specifične za određene sektore, za ostanak mladih nužno je i usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. HGK se zalaže za uvođenje dualnog modela strukovnog obrazovanja, koje uključuje izmjenu postojećeg zakonodavnog okvira i obrazovnih programa te stvaranje uvjeta da ta zanimanja postanu atraktivnija mladima, kroz povećanu mogućnost zapošljavanja i bolje radne uvjete. Naravno, problem demografije nije nešto što se može magično riješiti jednom reformom, jer je to rezultat čitavog spleta čimbenika. Potrebno je poticati decentralizaciju gospodarstva i trud usmjeriti tako da odražava strateški potencijal pojedinoga kraja ili regije.



Uz sve bolje savjetodavne rezultate na razini gospodarskih subjekata, moramo pohvaliti i vaš tim koji se bavi s nama, novinarima. Često je riječ o jako korisnim, statistički preciznim i vrlo iscrpnim informacijama koje k tome pristižu na dnevnoj razini.


– Raduje me ovakvo priznanje. Iskreno sam ponosan na kvalitetu rada i razinu profesionalnosti naših djelatnika. Danas nemate gospodarske teme ili problematike u medijskom prostoru za koje se ne pita mišljenje komorskog stručnjaka.



Drugi dio problematike, a i tu je pomoć vaših stručnjaka presudna, se odnosi na nedovoljno korištenje sredstava EU fondova. Mada, podaci HGK govore i to da iz godine u godinu i tu bilježimo pozitivne pomake.


– Lani u ovo vrijeme bili smo najlošiji po tom pitanju u Europskoj uniji. Pojednostavljenje procedura te sustava pripreme projekata i realizacije je pridonijelo da u protekloj godini povučemo više nego u nekoliko prethodnih. Rast je prisutan, ali usporedive članice EU rastu i više, stoga trebamo nastaviti još bržim tempom. To je način kako možemo izliječiti slabe točke našega gospodarstva i poticati inovativnost.


S obzirom na to da se kanite kandidirati na još jedan mandat, koji su vam najznačajniji planovi, dobijete li izbore, do 2022.?


– Cilj mi je da kreatori politika još snažnije uvažavaju glas gospodarstva i na tome ću inzistirati. HGK u ime članica mora biti sukreator gospodarskih politika. Glavne točke moga programa su ujedno i strateški projekti Komore za naredno razdoblje: internacionalizacija gospodarstva, provođenje dualnog obrazovanja i digitalizacija usluga Komore. Već smo prošle godine potpisali sporazum s MVEP-om, a ove ćemo nastaviti širenje naše međunarodne mreže predstavništava po predviđenoj dinamici. Model strukovnog obrazovanja koji predlaže Komora, po uzoru na germanske zemlje, važan je faktor za poboljšavanje gospodarske i društvene klime jer se posljedice odražavaju na mnoge sfere društva, od nezaposlenosti i manjka radne snage do obrazovnog sustava i demografskog pitanja. U konačnici, u skladu s potrebama vremena i trendovima, namjera mi je digitalizirati usluge i servise Komore u što većoj mjeri. Vjerujem da će to uvelike olakšati pristup uslugama.