ZAGREB  Hrvatska vlada treba ohrabrivati investitore koji bi ulagali u LNG terminal na Krku, ali im umjesto toga šalje kontradiktorne signale – zaključila je Europska komisija u svom Izvješću o integraciji tržišta energije u EU-u. Ne navodi o kakvim je »kontradiktornim« signalima riječ, no ističe da je projekt hrvatskog LNG-a jedan od prioriteta za EU. »LNG na Krku je najbrži način da se osigura sigurnost opskrbe prirodnim plinom u čitavoj regiji«, naglašava se u izvješću. Krčki LNG trebao bi biti povezan s poljskim terminalom Swinoujscieu na obali Baltika, čime bi bila stvorena plinska transverzala između juga i sjevera EU-a, koja bi Europu učinila manje ovisnom o ruskom plinu.

Ovo nije prvo upozorenje sporoj i »kontradiktornoj« Hrvatskoj,  koja za svoj LNG još nije ishodovala niti lokacijsku dozvolu, niti je riješeno pitanje zemljišta na kojem bi u Omišlju LNG trebao biti građen. To je, jedno od ključnih pitanja, dio »trakavice«, odnosno agonije Dina Petrokemije, u čijem se vlasništvu zemljište nalazi.  EU nas već duže vrijeme upozorava da ubrzamo odluke oko LNG-a, i spremna nam je u tome pomoći. Prema ranijim izjavama ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, LNG, projekt vrijedan milijardu eura, trebali bi imati najkasnije do 2020. godine, pri čemu bi nam dio sredstava, oko 320 milijuna eura, stiglo iz EU fondova. Projektna dokumentacija trebala bi biti spremna iduće godine, dok bi s oko 400 milijuna eura EU mogla pomoći i gradnji pratećih plinovoda.

Osim prespore realizacije LNG-a, Europska nas komisija u svom izvješću proziva i zbog »još uvijek vrlo ograničene konkurencije na tržištu energije«. HEP i dalje na tržištu električne energije drži 82 posto tržišta, a značajnije mu konkuriraju tek dva alternativna opskrbljivača – GEN-I i RWE Energija. Potrebno je otvoriti tržište kako bi se poboljšala investicijska klima i stvorili poticaji za nove tržišne aktere, navodi Europska komisija, zamjerajući nam regulirane veleprodajne i maloprodajne cijene struje i plina. »Intervencije Vlade trebale bi se događati samo kad tržište ne može garantirati sigurnu opskrbu energijom«, kaže. Na tržištu plina, podsjeća, Vlada je uvela trogodišnj moratorij na liberalizaciju, jer Ina kao proizvođač po reguliranim cijenama plin mora prodavati HEP-u, a on ga pak, opet regulirano, dostavljati lokalnim distributerima.