Snimio Darko JELINEK / NL arhiva
»U odnosu na Europsku uniju, Hrvatska je, po sezonski prilagođenim podacima, rasla u prvom tromjesečju brže i na godišnjoj i na tromjesečnoj razini od europskog prosjeka«, istaknuo je Krištof
ZAGREB Rast hrvatskog gospodarstva u prvom ovogodišnjem tromjesečju od 2,7 posto veći je i na godišnjoj i na kvartalnoj razini od prosječnog rasta u zemljama Europske unije, kazao je u utorak Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS).
»U odnosu na Europsku uniju, Hrvatska je, po sezonski prilagođenim podacima, rasla u prvom tromjesečju brže i na godišnjoj i na tromjesečnoj razini od europskog prosjeka«, istaknuo je Krištof.
Prema sezonski prilagođenim podacima, hrvatski BDP porastao je u proteklom kvartalu 0,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, a u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje za 2,3 posto.
Prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata, gospodarstvo EU-a poraslo je u prvom tromjesečju za 0,5 posto na kvartalnoj, a 1,7 posto na godišnjoj razini.
Pritom je najbrži rast na godišnjoj razini zabilježila Rumunjska, za 4,2 posto. Slijede Slovačka, s rastom BDP-a za 3,6 posto, i Španjolska, s 3,4 posto, dok su najsporije rasle Mađarska i Portugal – 0,5, odnosno 0,8 posto. Jedina zemlja EU-a koja je zabilježila pad u prvom tromjesečju bila je Grčka, od 1,3 posto.
»Glavna razlika između ovog rasta i onog prije krize je to što je rast prije 2008. bio uglavnom zasnovan na rastu trgovine na malo, odnosno osobnoj potrošnji, dok je danas, iako trgovina na malo i dalje raste, oporavak zasnovan na industrijskoj proizvodnji«, istaknuo je Krištof .
»To je jedna od najznačajnijih komponenti koja je prisutna tijekom cijele godine, dok će se sezonski utjecaji, turizam i usluge, postati izraženiji u ostalim tromjesečjima, naročito trećem tromjesečju i utjecati na godišnje stope rasta«, dodao je.
Kako je kazao Krištof, najveći doprinos rastu BDP-a od 2,7 posto po djelatnostima ostvaren je u prerađivačkoj industriji, dok je jedina djelatnost koja je zabilježila smanjenje obujma bila opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom.
Prerađivačka industrija je porasla za 8,9 posto, a zajedno s rudarstvom, vađenjem i energijom za 6,3 posto. Slijedi trgovina, koja je zajedno s prijevozom i ugostiteljstvom, porasla za 4,8 posto, građevinarstvo s rastom za 3,1 posto, te poljoprivreda koja je porasla na godišnjoj razini za 1,7 posto. Ostale djelatnosti su porasle 1 posto ili manje.
Prema rashodovnoj metodi, najveći doprinos povećanju obujma BDP-a u prvom tromjesečju 2016. ostvaren je rastom izvoza roba. Doprinos domaće potražnje realnoj stopi BDP-a bio je pozitivan i iznosio 2,8 postotnih bodova, s tim da je najsnažniji pozitivna utjecaj prouzročen rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Doprinos neto inozemne potražnje bio je blago negativan i iznosio minus 0,1 posto.
Po komponentama, rashodi kućanstava za potrošnju porasli su za 3,1 posto, države za 0,6 posto, nešto niže nego u prethodnom tromjesečju, dok su bruto investicije u fiksni kapital porasle za 4,3 posto. Stopa rasta izvoza roba i usluga iznosila je 7,1 posto, što je nešto sporiji rast nego u prethodnom razdoblju, dok je uvoz porastao po stopi od 6,1 posto.