Ministarstvo financija obavjestilo je preko svoje web stranice poslodavce, ali i banke da će na ovotjednoj sjednici Vlada usvojiti uredbu kojom će se u budućnosti zabraniti isplata plaća na koje nisu plaćeni doprinosi.

 Poslodavci koji se nađu na listi loših, odnosno onih kod kojih je Porezna uprava već zamijetila naviku da ne plaćaju doprinose, banke će morati  odbiti naloge za isplatu plaća, a država će im blokirati račune.

Uz Uredbu kojoj se određuju kako će u suradnji Porezne uprave, Fine i banka država zaustaviti isplatu plaća bez doprinosa,  na Vladi bi se u petak, kako doznajemo mogle naći i izmjene Općeg poreznog zakona, ali i potpuno novi Zakon o financijskom poslovanju. Ako, ta dva zakona koji imaju brojne protivnike, pogotovu u redovima poslodavaca, u međuvremenu ponovno ne završe na doradi, Ministarstvo financija na Vladu će stići s cijelim paketom kojim se pokušava uvesti disciplina u plaćanje obveza državi.

Uredba bi, jer ne treba potvrdu Sabora, mogla u primjenu već od 1. svibnja i  nakon toga će banke morati za svako poduzeće, koje se nalazi na listi neplatiša doprinosa, provjeravati jesu li s novim nalogom za isplatu plaća  predali i naloge za isplatu doprinosa. 

Poslodavcima koji se nalazi na listi, jer su već ranije izbjegavail plaćati doprinose, a koji ponovno nisu dali nalog za njihovu uplatu, banke su, kako stoji u prijedlogu uredbe »dužne  odbiti naloge za isplatu plaća«. 

Uz to su banke  Financijsku agenciju (Finu) dužne obavijestiti o svome klijentu koji je pokušao isplatiti plaću, a da  pri tome ne želi platiti doprinose na tu plaću. Porezna uprava takvom će poslodavcu blokirati sve račune.

Vlada bi konačno mogla predložiti i izmijene općeg poreznog zakona kojima se omogućava objava poreznih dužnika.

Ako Sabor usvoji te izmjene Vlada će moći objaviti listu dužnika, građana, obrtnika i poduzeća, koja godinama državi ne plaćaju poreze, što su već učinile neke zemlje poput Italije i Srbije i time povećale naplatu poreza.

No, puno veće protivljenje domaćih poduzetnika  izazvale su izmjene po kojima bi porezna uprava  u upravnom postupku, a ne sud, blokirala  privatnu imovinu osnivača i uprava u društvima s ograničenom odgovornošću ukoliko se pokaže da su namjerno  izbjegavali plaćanje obveza, te da su osnivanjem novog društva na koje su prebacili imovinu, poslove i radnike  svjesno oštetili državu, zaposlene i poslovne partnere.

Time bi se izbjegla dugogodišnja suđenja na trgovačkim sudovima, a usko grlo pravosuđa nastoji se izbjeći i Zakonom o financijskom poslovanju koje u Hrvatsku uvodi institut prisilne nagodbe.

Dugogodišnji stečajni postupci nisu značili konsolidaciju poduzeća, niti su omogućavali vjerovnicima naplatu pa  bi se novim zakonom propisala obveza upravama da krenu u konsolidaciju kroz postupak prisilne nagodbe ako poduzeće 15 dana kasni s isplatom plaće, barem one minimalne i pripadajućih doprinosa ili ako ima neplaćene obveze starije od 60 dana.

U nagodbu se ide mimo sudova, dogovorom najmanje 50 posto vjerovnika, koji reprogramiraju, otpisuju ili u udjele i imovinu pretvaraju svoja potraživanja. Ako se prisilna nagodba ne pokrene na vrijeme, a  poduzeće završi u stečaju u kojem se vjerovnici nisu uspjeli namiriti, članovima uprave ali i nadzornog odbora prijete kazne od 20 do 150 tisuća eura.