ZAGREB   Posljednjeg dana prošle godine neplaćeni računi poslovnih subjekata u Hrvatskoj iznosili su, potvrdili su nam izvori iz Ministarstva financija, 32,7 milijarda kuna, što znači da je nelikvidnnost z zadnjem mjesecu prošle godine smanjena za više od 1,3 milijarde kuna. U odnosu na rekordnu nelikvinost iz rujna 2012. godine neplaćeni su računi manji za oko 13 milijarda kuna. Dobrim dijelom to se smanjenje neplaćenih računa pripisuje postupcima predstečajne nagodbe, kojim je riješena otplata duga veća od deset milijardi kuna u nekoliko stotina velikih tvrtki. No, kako mnogi od onih koji ne plaćaju svoje račune i imaju stotine milijuna kuna duga, te jednako visoke blokade nisu pokrenuli ni predstečajnu nagodbu, niti stečajni postupak Ministarstvo financija odlučilo je »pritisnuti« i te tvrtke i iskoristiti zakonske mogućnosti kako bi se i dio njihovog duga riješio. 

Prvi val

Među velikim dužnicima koji su blokirani mjesecima ili godinama, a koji nisu ništa učinili da svojim vjerovnicima vrate barem dio duga nalaze se brojne tvrtke koje baš i nisu bez imovine. Veliki dio tih tvrtki s dugovima od 300 ili 400 milijuna kuna ima dvoje ili troje zaposlenih, desetke nekretnina, godinama su u blokadi, a njihovi vjerovnici se nisu naplatili, niti su odlučili zatražiti pokretanje stečaja. Uz to, te tvrtke nisu odlučile zatražiti ni predstečajnu nagodbu. Zato što nisu pokrenuli ni stečaj niti zatražili predstečajnu nagodbu ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava krenut će u novčano kažnjavanje direktora tih tvrtki, a prijete im i kaznene prijave za nepokretanje stečaja. 

Od 2010. godine Zakon o trgovačkim društvima predviđa mogućnost da odgovorne osobe u tvrtkama u kojima su stvoreni uvjeti za pokretanje stečajnog postupka kazneno odgovaraju ako nisu pokrenuli taj postupak. Za takvo je kazneno djelo predviđena kazna zatvora do dvije godine ili novčana kazna. 

–  Možda u prvom valu nećemo ići s prijavama za kazneno dijelo za svaku tvrtku u kojoj su se stvorili uvjeti za stečaj, recimo ako je u blokadi 60 dana, ali ćemo to učiniti kod onih velikih dužnika koji su novac uložili u nekretnine, ali su zaboravili plaćati  svoje vjerovnike ili dobavljače. Stečaj nisu pokrenuli jer ne žele da se prodajom tih nekretnina namire vjerovnici. Zato ćemo  u dogovoru s DORH-om koji je pravni zastupnik države ići s kaznenim prijavama, kaže naš sugovornik iz Ministarstva financija.

Vrijedna imovina

Uz to iskoristit će se i mogućnost koju daje Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi a koji propisuje novčane kazne za tvrtke i odgovorne osobe u tim tvrtkama ako ne pokrenu postupak predstečajne nagodbe, a za to su se stvorili svi uvjeti. Tim je zakonom određeno da će pravna osoba, odnosno tvrtka koja ima uvjete za predstečajnu nagodbu, a ne podnese zahtjev za taj postupak platiti kaznu i do milijun kuna. Osim dužnika, novčana kazna prijeti i odgovornim osobama u tim tvrtkama i to od tisuću do 50 tisuća kuna.

– Nije nam cilj kazna sama po sebi, ne činimo to da bi nekome prijetili, ali ne možete ostati dužni baš svima i ne iskoristiti nijednu zakonsku mogućnost koju vam je na raspolaganju kako bi svoj dug ili barem njegov jedan dio otplatili. Još je gore je ako imate vrijednu imovinu u nekretninama koja je doduše u nekim slučajevima  pod hipotekom za bankarske kredirte, ali u nekim slučajevima je nastojiti skloniti u povezane tvrtke kako bi u potpunosti izbjegli mogućnost da vjerovnici, među kojima je često i država, naplate barem dio svojih potraživanja, kažu naši izvori iz ministarstva. 

U Ministarstvu financija napominju i to da kazneni progon kao i novčane kazne neće omogućiti bolju naplatu vjerovnika, ali će jasno dati do znanja da se neće tolerirati oni koji na sve načine nastoje izbjeći bilo kakvu konsolidaciju i obeštećenje vjerovnika.