Kaos u pulskom škveru

Katastrofa Uljanika državu će koštati oko šest milijardi kuna

Jagoda Marić

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Katastrofa Uljanika i njegovo spašavanje ukupno bi mogli državu koštati od 5,5 do 6,2 milijarde kuna. Stečaj bi možda značio gašenje proizvodnje u Puli, i otvorio bi put samo za nekretninski biznis



ZAGREB Dok je Uprava Uljanika nastavila igru skrivača s hrvatskom javnošću oko toga koliko su ponuda i od koga dobili za ulazak u tu kompaniju, objašnjavajući da će nakon razgovora s ponuđačima moći reći nešto više, loše vijesti koje su značile dodatni trošak kraha Uljanika za porezne obveznike pristizale su jučer jedna za drugom.


Zagrebačka burza je jučer objavila informaciju Uprave da je luksemburški naručitelj CLdN jednostrano raskinuo ugovor o gradnji novog ro-ro broda, za prijevoz kamiona, no nije navela vrijednost ugovora.


Neslužbeno pak doznajemo da je jamstvo koje je država dala za gradnju tog broda oko 34 milijuna eura, što je novi trošak za porezne obveznike. Nakon sat i pol stigla je i vijest da je naručitelj DMM, također iz Luksemburga, jednostrano raskinuo ugovor o gradnji jaružala s kopačem. Ni tu se ne navodi vrijednost broda, ali doznajemo da je država izložena na osnovu jamstva čak 127 milijuna eura. Ipak, Uljanik je priopćio da se nastoji pronaći rješenje za završetak broda.




I za kraj popodne je stigla obavijest da je Trgovački sud u Pazinu zaprimio prijedlog Financijske agencije (Fina) za otvaranje stečajnog postupka nad Uljanik Brodogradilištem. Razlog je to što je tvrtka s 21. siječnjem ove godine imala neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana i u ukupnom iznosu od 75,8 milijuna kuna. Može li se izbjeći katastrofa Uljanika, pa time i »3. maja«, koja se valja već godinu dana, a iz jučerašnjih vijesti čini se bližom više nego ikada dosad, trebalo bi biti jasnije nakon današnjeg sastanka ministra Darka Horvata i Emila Bulića sa sindikatima, nakon čega će valjda otkriti kakve i koliko ozbiljne ponude je Uprava dobila za Uljanik. Naši sugovornici iz Vlade nekoliko su nam puta znakovito naglasili da je interes Banskih dvora da u Puli i Rijeci opstane brodogradnja sa što više radnih mjesta. Svjesni su da je pregovaranje s Kermas energijom, strateškim partnerom kojeg je izabrala prošla uprava, oduzelo previše vremena i napominju da ga sadašnja uprava nema, pa prema tome mora jasno pokazati da ima isti cilj kao i Vlada. Državu će naravno to sudjelovanje u restrukturiranju Uljanika dodatno koštati.


Uz dvije i pol milijarde koliko je već lani potrošeno na isplatu po jamstvima u Uljaniku, porezni obveznici bi po istoj osnovi, procjena je Ministarstva financija mogli platiti još milijardu, pa čak do 1,7 milijardi kuna. Nadaju se da na teret proračuna neće pasti jamstva za jučer otkazano jaružalo, jer ona još nisu protestirana, pa je možda moguć dogovor s naručiteljem tog broda, na kojem je od svih u Uljaniku učinjeno najviše posla, pa bi država ukupno platila 3,5 milijarde kuna jamstava.


Uz to potpore koje bi kroz godine država mogla davati Uljaniku u sklopu restrukturiranja, ako se ikada sastavi program i ako ga Europska komisija prihvati, prema procjenama nekih naših sugovornika iz Vlade mogle bi dosegnuti još dvije milijarde kuna. Tako bi na kraju katastrofa u Uljaniku i njegovo spašavanje ukupno mogli državu koštati od pet i pol do 6,2 milijarde kuna s time da bi jamstva država platila i ako restrukturiranje Uljanika ne uspije.


Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista…