ZAGREB Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u kolovozu porasla za 0,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je prvi rast industrije nakon sedam mjeseci pada i bolji podatak nego što se očekivalo.  Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema desezoniziranim podacima, industrijska proizvodnja u kolovozu ojačala za 0,7 posto u odnosu na srpanj, a u odnosu na kolovoz prošle godine za 0,6 posto.

To je prvi rast industrijske proizvodnje, nakon što je u proteklih sedam mjeseci pala za 6,1 posto. To je i bolji podatak nego što se očekivalo. 

Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u kolovozu industrijska proizvodnja pala za 2,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Pritom je njih četvero očekivalo pad u rasponu od 2,5 do 5 posto, a jedan rast od 1,3 posto. 

„Rast industrijske proizvodnje ugodno je iznenađenje. Dijelom je to pozitivan efekt niže baze u prošloj godini, a ponajviše je rezultat rasta proizvodnje trajnih i netrajnih proizvoda te kapitalnih proizvoda. Današnja objava ohrabrujuća je u usporedbi s onime što smo viđali proteklih mjeseci“, kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

U kolovozu je najviše, 8,0 posto na godišnjoj razini, porasla proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, a s rastom od 5,9 posto slijedi proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda ojačala 3,2 posto.

S druge strane, nastavljen je pad proizvodnje intermedijarnih proizvoda, za 9,9 posto na godišnjoj razini, dok je proizvodnja energije oslabila za 0,8 posto. 

„Rastu industrijske proizvodnje vjerojatno su pridonijeli bazni učinak i snažan pad zaliha od početka godine. Međutim, s obzirom da je u prethodnim mjesecima industrijska proizvodnja bilježila razmjerno snažne godišnje stope pada, kumulativni pokazatelj za prvih osam mjeseci je negativan“, navode analitičari Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen banke u osvrtu na podatke DZS-a.

Ukupno je u prvih osam mjeseci ove godine industrijska proizvodnja pala za 5,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

„Slaba domaća potražnja te nepovoljna kretanja u Europskoj uniji, odnosna slabija inozemna potražnja imaju negativan utjecaj na kretanja u industrijskoj proizvodnji. Tome treba dodati i restrukturiranje pojedinih industrijskih grana, što negativno utječe na razinu proizvodnje. Tako u ovoj godini očekujemo nastavak smanjenja industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, što će biti četvrta uzastopna godina negativnih kretanja“, zaključuju analitičari Raiffeisen banke.