Iako smo zauzeli relativno visoko 35. mjesto među 140 zemalja, Hrvatska zaostaje u odnosu na glavne turističke konkurente. Najveća komparativna prednost Hrvatske je turistička infrastruktura
RIJEKA Prema indeksu konkurentnosti turizma i putovanja, koji računa i objavljuje Svjetski ekonomski forum, u izvješću za 2013. godinu Hrvatska je zauzela relativno visoko mjesto: 35. je među 140 zemalja, čime se nastavio trend prethodnih godina, međutim, u odnosu na svoje glavne turističke konkurente, Hrvatska je na svjetskoj razini konkurentnija samo od Bugarske, Turske i Crne Gore, objavila je Hrvatska narodna banka u svom najnovijem Biltenu.
Kao glavni turistički konkurenti uzeti su Austrija, Bugarska, Cipar, Crna Gora, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Njemačka, Portugal, Španjolska, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
– Usporedba ocjena na kojima se zasniva poredak na svjetskoj ljestvici za Hrvatsku i njene izravne konkurente pokazuje da je najveća komparativna prednost Hrvatske turistička infrastruktura, zbog velikog broja hotelskih soba u odnosu na broj stanovnika, razvijenosti mreže bankomata te prisutnosti svjetskih tvrtki za iznajmljivanje automobila, navodi se u Biltenu HNB-a. Osim toga, dodaje se, u odnosu na prosjek konkurenata samo malo povoljnije ocijenjena sklonost putovanju i turizmu, ponajviše zbog relativno visokog udjela izvoza turističkih usluga u BDP-u, te cjenovna konkurentnost.
Skupi smo
Nadalje, u kategoriji cjenovne konkurentnosti, Hrvatska je dobila svoju najnižu ocjenu te je u svjetskom uzorku zauzela svoje najslabije mjesto, unatoč relativno dobrom položaju u usporedbi s glavnim konkurentima, ističu u HNB-u.
Tome su, dodaju, ponajviše pridonijeli nepovoljna ocjena utjecaja poreza na poslovanje i investiranje u turističkoj djelatnosti te iznos cijene goriva, dok je najpovoljnije ocijenjena cijena hotelskog smještaja.
Hrvatska se među promatranim konkurentima ističe kao jedna od zemalja s najdinamičnijim porastom broja dolazaka i noćenja stranih gostiju u kolektivnim smještajnim kapacitetima.
Podaci Eurostata pokazuju da je njihov broj u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2011. porastao za 52 i 33 posto, dok podaci DZS-a, koji uključuju i privatni smještaj, upućuju na mnogo snažniji rast od 86 i 64 posto, stoji u Biltenu HNB-a.
Nedostaci
– Zaostajanje Hrvatske u kategoriji kulturnih dobara odražava natprosječno bogato kulturno i civilizacijsko naslijeđe konkurenata. Kao najveća slabost Hrvatske izdvaja se zračna infrastruktura, što se ponajviše odnosi na nedovoljnu razvijenost međunarodnoga zračnog prometa, mali broj sjedala na međunarodnim letovima i lošiju kvalitetu infrastrukture. Niža ocjena u dijelu kopnene infrastrukture rezultat je nedovoljne kvalitete lučkih pristaništa, iako je istodobno visoko ocijenjena kvaliteta cestovnih prometnica, stoji u Biltenu.
Nadalje se navodi da niska ocjena prioriteta turizma u nacionalnom gospodarstvu proizlazi iz malih proračunskih izdvajanja za turizam (putem transfera i subvencija) te iz ocjene o niskoj učinkovitosti oglašavanja Hrvatske kao turističke destinacije.
Relativno slabija ocjena postignuta je i u području ljudskih resursa, posebice kod obrazovanosti i raspoloživosti stručnog osoblja.
Također je relativno slabo ocijenjen regulatorni okvir, što se posebno odnosi na regulativu koja pokriva područje inozemnih izravnih ulaganja, ali i neke druge kategorije: transparentnost državne politike, broj zemalja čijim je državljanima potrebna turistička viza i broj dana potrebnih za pokretanje posla, ističe se u Biltenu HNB-a.
