ZAGREB Hrvatski građani nemaju baš dobro mišljenje o tvrtkama: u nedavno objavljenom istraživanju Eurobarometra, svega je jedna četvrtina ispitanika u Hrvatskoj ustvrdila da je sveukupni utjecaj tvrtki na hrvatsko društvo pozitivan, dok je 69 posto zaključilo da je njihov utjecaj negativan. Takav rezultat odskaže od prosjeka Europske unije kao cjeline, a osobito od rezultata u pojedinim zemljama poput Danske ili Finske u kojima su građni daleko pozitivnije raspoloženi prema kompanijama. U te dvije zemlje velika većina, iznad 80 posto anketiranih smatra da tvrtke imaju pozitivan učinak na njihovo društvo. S druge su strane Slovenija, Italija i Grčka, zemlje u kojima mali broj građana, oko jedne trećine, gleda s odobravanjem na utjecaj poduzeća na društvo. Očito je stoga da je na percepciju uloge tvrtki u europskim društvima utjecala aktualna financijska i gospodarska kriza. To smatra i zamjenik direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Bernard Jakelić. 

   – Na percepciju građana utječe i dugotrajna gospodarska kriza kojoj smo izloženi već pet godina, ustvrdio je Jakelić komentirajući rezultate Eurobarometra za Hrvatsku. Prema navodima istraživanja, Europljani su skeptičniji prema utjecaju kompanija na društvo nego građani velikih, neeuropskih gospodarstava. Primjerice, čak 79 posto Brazilaca smatra da tvrtke pozitivno utječu na brazilsko društvo. 

   Kao i europski građani, i ispitanici u Hrvatskoj smatraju da se mala i srednja poduzeća više od velikih tvrtki trude kako bi se ponašala odgovorno. Ni taj podatak nije iznenadio našeg sugovornika. 

   – Vjerojatno razloge treba tražiti u njihovoj poziciji na tržištu i činjenici da su velike tvrtke medijski eksponiranije, ističe Jakelić. Mala i srednja poduzeća bolje stoje i kod drugih ispitanika u EU, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama, dok je, primjerice, u Brazilu, Indiji i Turskoj situacija obrnuta. 

   Ako se rezultati promatraju po sektorima, onda u percepciji građana najlošije stoje kompanije iz područja financijskog i bankarskog sektora, iz kemijske industrije te naftnog i plinskog biznisa, što je u potpunosti u skladu sa stavovima Europljana. Najbolje rezultate – i u EU i u Hrvatskoj – bilježe tvrtke iz prehrambenog i poljoprivrednog sektora, trgovine te informatičke kompanije. 

   Među negativnim učincima tvrtki na hrvatsko društvo, ispitanici su se najviše opredijelili za korupciju, smanjenje broja zaposlenih – što najčešće spominju i ostali Europljani – te nepoštivanje standarda vezanih za rad, dok su u pogledu pozitivnih učinaka najčešće izdvojili stvaranje radnih mjesta, plaćanje poreza, pa čak i pružanje obuke zaposlenicima.