Foto Pixsell
To znači da je i udio turizma u BDP-u manji za barem jedan postotni bod od onoga kojim se dosad baratalo. Kad je u pitanju turistička zarada, revizija koju je proveo HNB za svaku godinu od 2003. godine smanjuje inozemne prihode od turizma od 0,5 do 1,1 milijardu eura
Turistički prihodi u prošloj godini bili su 600 milijuna eura, odnosno oko četiri i pol milijarde kuna manji od dosad službenih procjena, pokazala je to redovita petogodišnja revizija statističkih podataka u razmjeni Hrvatske s inozemstvom koju je izradila Hrvatska narodna banka (HNB).
Dakle riječ je o prihodima koje je Hrvatska ostvarila od dolazaka stranih gostiju i koji su se dosad za 2018. godinu procjenjivali na 9,48 milijardi eura, ali je revizija u kojoj se procjena radila na osnovu puno preciznijih, MUP-ovih podataka, o dolascima stranih turista, pokazala da je u tom segmentu poslovanja s inozemstvom Hrvatska ipak zaradila 600 milijuna eura manje.
To znači da je i udio turizma u BDP-u manji za barem jedan postotni bod od onoga kojim se dosad baratalo. Kad je u pitanju turistička zarada, revizija koju je proveo HNB za svaku godinu od 2003. godine smanjuje inozemne prihode od turizma od 0,5 do 1,1 milijardu eura.
Prema novoj metodologiji izračuna u prvom polugodištu ove godine zarada je bila 2,7 milijardi eura, što je rast u odnosu na 2,55 milijardi eura koliko je ostvareno lani u istom razdoblju.
U sklopu revizije međunarodnih pokazatelja HNB je napravio i veći obračun radničkih doznaka, odnosno uključio je i procjenu gotovinskih doznaka, ali i onoga što strani radnici iz Hrvatske šalju u svoje matične države.
Tako je lani u Hrvatsku iz inozemstva došlo 462 milijuna eura tih neformalnih radničkih doznaka, dok je iz Hrvatske otišlo 152 milijuna eura takvih doznaka. To znači da je, uključujući neformalne radničke doznake, u Hrvatsku stiglo 1,17 milijardi eura koje su poslali naši ljudi iz inozemstva, dok je su strani radnici iz iz Hrvatske u svoje države poslali 303 milijuna eura.
Odlučili su u HNB u robnu razmjenu s inozemstvom uključiti i uvoz rabljenih automobila i on na godišnjoj razini u posljednjih 15 godina iznosi od 41 do 317 milijuna eura s tim da se snažnije povećava nakon Hrvatskog ulaska u EU.
Korekcija međunarodnih pokazatelja je i uključivanje trgovačkih kredita u brutto vanjski dug,a riječ je o odgodama, odnosno rokovima plaćanja uvezene robe do šest mjeseci. Tako je procjena da je iznos tih kredita u prošloj godini bio 3,9 milijardi eura, što bi značilo da je vanjski dug bio 42,7 milijardi eura,a ne 42.7 milijardi eura.
