Hrvatska je u veljači ove godine uz Irsku i Francusku zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, a pad proizvodnje zabilježen je i na razini EU-a i eurozone, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata.

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači je smanjena za 1,5 posto u usporedbi s prethodnim mjesecom, kada je pak pala za 6,8 posto na mjesečnoj razini, pokazali su u utorak objavljeni podaci europskog statističkog ureda.

U skupini zemalja EU-a s najizrazitijim padom industrijske proizvodnje još su Irska, gdje je ona smanjena za 15,5 posto, te Francuska, s padom proizvodnje od 1,6 posto.

Pad proizvodnje proizlazi iz smanjene proizvodnje energije za 3,9 posto i netrajnih potrošačkih roba za 0,9 posto, dok je proizvodnja trajnih potrošačkih roba uvećana za 0,4 posto, a kapitalnih i intermedijarnih roba za po 0,8 posto.

U eurozoni je proizvodnja energije smanjena za 4,7 posto, a netrajnih potrošačkih roba, za 1,1 posto. Proizvodnja trajnih potrošačkih dobara ostala je pak nepromijenjena, dok je porasla kod kapitalnih i intermedijarnih roba za 0,9 odnosno 1,0 posto.

Na razini eurozone pad industrijske proizvodnje prema mjesecu ranije iznosio je 0,3 posto, za koliko je pak prema revidiranim podacima proizvodnja porasla u siječnju.

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači je prema istom mjesecu prošle godine uvećana 2,4 posto, nakon rasta za četiri posto u siječnju, pokazalo je izvješće Eurostata.

Najizrazitiji rast među zemljama članicama EU-a za koje su podaci bili raspoloživi zabilježen je u Grčkoj, za 11,2 posto, a u stopu je prate Latvija i Estonija, s rastom od 10,6 posto i devet posto. Pad proizvodnje zabilježen je samo u Irskoj, za 10 posto, te u Francuskoj, za 0,8 posto, prema raspoloživim podacima Eurostata. 

Na razini EU-a u cjelini rast industrijske proizvodnje u veljači je ubrzao na 2,1 posto, s revidiranih 1,2 posto, pokazalo je izvješće.

Na godišnjoj razini rast proizvodnje zabilježen je u svim kategorijama proizvoda, izuzev netrajnih potrošačkih roba gdje je ona smanjena za 1,5 posto. Proizvodnja kapitalnih i trajnih potrošačkih dobara porasla je za 2,5 odnosno 2,4 posto, a intermedijarnih dobara za 2,3 posto te energije, za 1,9 posto.

U eurozoni je pak prednjačila proizvodnja energije, porastavši za 2,4 posto. Slijedi proizvodnja intermedijarnih i trajnih potrošačkih roba, s rastom od po dva posto, te proizvodnja kapitalnih roba, s rastom za 1,2 posto. Pad proizvodnje također je zabilježen samo u kategoriji netrajnih potrošačkih roba, u visini 2,4 posto.

I u 19-članom gospodarstvu u cjelini rast industrijske proizvodnje u veljači je ubrzao, na 1,2 posto, s revidiranih 0,2 posto u siječnju, pokazalo je izvješće Eurostata.