Industrijska zona Kukuljanovo danas predstavlja srce gospodarskog razvoja cijele regije s brojkom od ukupno 4.000 direktno zaposlenih osoba na prostoru zone, čemu treba pridodati još barem toliko zaposlenih kod kooperantskih tvrtki i dobavljača. Kako po povijesnim podacima, tako i po sve većem broju tvrtki koje su se smjestile u zoni ili to tek namjeravaju učiniti, Kukuljanovo je uvjerljivo najveća i najvažnija industrijska zona ne samo u Primorsko-goranskoj županiji, već i cijeloj Hrvatskoj.

Potencijal je i daleko veći, jer uređena infrastruktura te pripremljene površine za nove investitore čekaju spremne, i za manje pogone, i za najveće tvrtke. Od ukupne površine veličine oko 500 hektara na Kukuljanovu je u funkciju stavljeno oko 270 hektara, s tim da su mogućnosti širenja daleko veće od navedenih brojki. Danas u zoni aktivno radi oko 160 poslovnih subjekata, a početak razvoja Industrijska zona bilježi 1975. godine, kada je oživotvorena ideja o osnivanju gospodarske zone u zaleđu grada Bakra i grada Rijeke potaknuta jasnom vizijom o idealnom prometnom položaju ovog prostora.

Važan koridor

Zona je smještena na prometnom pravcu koji predstavlja najkraću vezu između srednje Europe i Mediterana na visoravni i nadmorskoj visini od 290 metara, u neposrednoj blizini autoceste Rijeka – Zagreb, autoceste Rijeka – Žuta Lokva – Split kao okosnice jadransko-jonskog koridora, odnosno na prometnom pravcu ceste Rijeka – Trst. Posebna prednost je blizina državne granice (30 km do Slovenije i 70 km do Italije), kao i činjenica da se zona prirodno nadovezuje na promet Luke Rijeka od koje je udaljena desetak kilometara, Luke Bakar (4 kilometra) kao i zračne luke Rijeka (20 km). Uz to je izuzetno važna direktna povezanost s industrijskim kolosijekom na željeznički sustav RH na relaciji Rijeka – Zagreb, kao i činjenica da se zona nalazi na koridoru buduće nizinske pruge, koja je najvažniji razvojni projekt riječkog prometnog pravca. Sve navedeno čini izniman geostrateški i prometni položaj Industrijske zone Kukuljanovo, koja ima veliko gospodarsko značenje za cijelu RH.

Direktor Industrijske zone Kukuljanovo Irvin Badurina ubrzani razvoj zone oslikava podacima o tvrtkama koje u ovom trenutku ulaze u zonu, grade svoje pogone uz broj zaposlenih u svakoj od njih. Redom to su: Euromodul (70 radnika), Brtvaplast (40), Adria čelik (20), Orada Trade (40), MEP (15), Signalinea (40), Kaltenberg (50), Manšped (120 plus 180 za ostale službe kamionsko-robnog terminala).

Ove i iduće godine novi pogoni navedenih tvrtki bit će u funkciji, a riječ je o gotovo 400 novih radnih mjesta. Uz to, i Hrvatska pošta bi trebala preseliti na Kukuljanovo, tvrtka Montkomerce gradi novi pogon, uskoro bi trebao stići i Strabag, te su u visokoj fazi pregovori s jednim renomiranim međunarodnim trgovačkim lancem koji na prostoru od 17.000 četvornih metara planira izgraditi distributivni centar za cijelu Hrvatsku i regiju. Ime ove tvrtke još se drži u tajnosti, ali je posao i više nego izgledan. Kukuljanovo sve više postaje i proizvodni kompleks, što potvrđuje i Badurina.

Nedostaje radnika

– Što se sve proizvodi u zoni? Transformatori, cijevi, metalne konstrukcije i galanterija, brodska oprema, dizalice, rashladna i sanitarna armatura, metalna ambalaža, staklo, beton, pivo, stambeni moduli, elektronska oprema, drvni proizvodi, imamo i niz građevinskih tvrtki, teško je sve proizvode i nabrojiti. Danas smo spremni primiti i velike investitore s velikim proizvodnim pogonom i značajnim brojem novih radnih mjesta, ali tu imamo objektivan problem nedostatka radne snage.

Danas je u zoni tolika potražnja da bi se odmah moglo zaposliti oko 200 proizvodnih radnika, ali na području županije premalo ljudi konkurira za ta radna mjesta. Za doista velikog investitora spremni smo ponuditi i posebno povoljne uvjete, primjerice besplatno zemljište na korištenje s infrastrukturom, pravo gradnje na dugi rok od recimo 30-ak godina naravno uz obvezu otvaranja velikog broja novih radnih mjesta. Interesa ima, ali je nedostatak radne snage problem i teško ga je riješiti, osim ako ne bi bilo većih migracija stanovništva i doseljavanja upravo zbog posla – ističe Badurina.

Proširenje zone

Razvojni zamah Industrijske zone umnogome je zasluga Grada Bakra, koji je većinski vlasnik Društva Industrijska zona d.o.o. s udjelom od 99,4 posto, dok ostatak otpada na Grad Rijeku i Općinu Čavle. Za gradonačelnika Bakra Tomislava Klarića razvoj zone svakako je njegov najvažniji projekt, koji je podijeljen u nekoliko ciklusa.

– Na samom početku išli smo s trgovačkim centrima, jer nam je nedostajalo novaca za investicije, a sada je fokus na otvaranju proizvodnih pogona i do sada je Grad Bakar uložio 136 milijuna kuna svojih sredstava da bi se ovaj razvoj omogućio. Iskoristili smo 270 hektara u zoni i imamo još na raspolaganju oko 230 hektara zemljišta, ali već radimo novi urbanistički plan širenja zone i dugoročno razmišljamo o postupnom izlasku prema prostoru izvan teritorija grada Bakra, odnosno prema općini Čavle. Prostora ima i više nego dovoljno, uvjeren sam da govorimo o gotovo milijun četvornih metara dodatnog prostora, no to je budućnost za idućih 20-ak godina. Ići ćemo i prema platou bivše koksare.

Tvrtka Koksar ide u likvidaciju i poslali smo pismo namjere za otkup upravne zgrade i prostora oko nje, jer želimo proširiti zonu gospodarskog razvoja na plato koksare, realizirati investiciju u mega marinu. Govorimo o prostoru površine oko 100.000 četvornih metara, dok bi Lučka uprava Rijeka imala 57.000 četvornih metara za lučki terminal. Paralelno projektiramo kružni tok na Meji, na spoju kod Oštrovice zbog plana razvoja male poslovne zonu na Hreljinu. Za mene je Kukuljanovo već danas mali grad i vizija je urediti još više sadržaja, dječji vrtić, hotel, banke, kako bi se još više potaknuo razvoj. Ja sam 2013. godine najavio novi razvojni ciklus i cilj otvaranja novih 1.000 radnih mjesta. Mnogi su sumnjali, ali je obećanje ispunjeno. Ciklus je sada pri kraju, a za iduće četiri godine cilj je isti. Sada kupujemo dodatnih 30.000 četvornih metara zemljišta, projektiraju se novi platoi i nova infrastruktura i ponovo će se u zoni otvoriti još barem 1.000 radnih mjesta, ističe Klarić.

Dodatnu kvalitetu cijeloj zoni donijet će i modernizacija pozadinskog terminala riječke luke na Škrljevu, gdje je izgradnja u tijeku, a investicija Luke Rijeka vrijedna više od 300 milijuna kuna. Taj terminal bit će nadogradnja kontejnerskom terminalu riječke luke i dati novu dimenziju intermodalnom prometu cijele zone, odnosno dobroj cestovnoj, željezničkoj i pomorskoj vezi na način da praktično sve vrste robe efikasno mogu biti dopremljene u bilo koji dio svijeta. Dnevno kroz zonu prođe oko 13.000 vozila, od čega je oko 500 šlepera, pa će iduće godine biti građena još dva kružna toka u zoni, a u pripremi je još nekoliko rotora koji su idealno rješenje za osiguranje dobre protočnosti prometa, te se planira izgraditi novih prometnica u duljini od oko 4,5 kilometara.