Švicarski franak poslovično dobro kotira, a u mjenjačnicama je sve više upita za australski i kanadski dolar, no velikog bijega iz eura još uvijek nema
ZAGREB Kriza u eurozoni natjerala je i hrvatske građane da razmišljaju o tome je li njihova ušteđevina sigurna u zajedničkoj europskoj valuti. I u bankama, ali i malim gradskim mjenjačnicama raspituju se je li ubuduće ušteđene kune bolje pretvoriti u švicarske franke ili američke dolare, ali ima upita i za kanadski i australski dolar.
U mjenjačnicu ljudi dolaze s dvije ili tri tisuće kuna i češće nego ikad traže australske dolare, a ne planiraju putovati na taj kontinent, otkriva nam zaposlenica jedne mjenjačnice u centru Zagreba. Kaže da prodaja eura u njezinoj mjenjačnici osjetno pada već dva mjeseca, da već nekoliko mjeseci ljudi sve više kupuju švicarski franak, ali da se posljednjih tjedana traže i »australci«, što su dosad bili iznimni slučajevi.
– Najgore je kad stariji ljudi dođu s nekoliko stotina ili najviše tisuću kuna i pitaju što se sada kupuju umjesto eura. Kažem im da je euro još uvijek, kad je prodaja u pitanju, valuta broj jedan, ali da se sve više traže i franci i australski ili kanadski dolari. Onda se ljute što im ne sugeriram što da odluče, kao da sam ja financijski stručnjak, priča ljubazna zaposlenica mjenjačnice koja naravno ne želi da joj spominjemo ime kao ni ime tvrtke za koju radi.
Puno pitanja, malo odluka
Razgovor s novinarima nije na listi omiljenih stvari ni u ostalim mjenjačnicama u kojima smo pokušali doznati kakav je trend u kupnji deviza posljednjih tjedana. Ipak, otkrivaju da su i oni sve češće suočeni s pitanjima svojih klijenata u što pretvoriti nekoliko stotina ušteđenih kuna mjesečno.
– Nismo mi baš najbolje mjesto za doznati što Hrvati rade sa štednjom, kod nas devize ne kupuju bogati, oni idu u banke, ali i naši klijenti sve češće kupuju »švicarce«, iako je to još daleko od eura, ali očito ljudi međusobno razgovaraju što učiniti pa se traže i kanadski i austtralski dolari. Možda jedna petina kupaca deviza više ne kupuje eure, kaže jedan od naših sugvornika. Koliko je euru pala popularnost ipak će bolje znati odgovoriti banke, savjetuju naši sugovornici.
U četiri najveće domaće banke priznaju povećani interes i upite građana za štednju u drugim valutama i mogućnosti da štednju iz eura prebace u druge valute, ali tvrde da to na kraju ipak učini mali broj njihovih klijenata.
– Zbog posljednjih događanja i napetosti u eurozoni primjetan je nešto veći broj upita građana. Interes građana je sasvim razumljiv i očekivan s obzirom na svakodnevne i različite informacije u medijima, ali za sada osim vrlo malog broja, nema nekog većeg pretvaranja eura u druge valute. Također bilježimo i dalje kupnju eura i oročavanje u eurima, poručili su iz Privredne banke.
Procjene i senzacije
U RBA kažu da je donedavno interes za depozite u banci bio usmjeren dominantno prema euru i kuni, ali da u posljednjim tjednima investitori postavljaju više upita za depozite u ostalim valutama.
– Nedostatak brzog i razvidnog rješenja europske dužničke krize ostavlja prostor za senzacionalističke procjene o budućim kretanjima traženih prinosa na dužničke instrumente država eurozone, financijskih institucija i korporativnih izdavatelja te tečaja eura prema ostalim valutama.
Pod utjecajem takvih procjena poljuljana je i prosudba investitora, prvenstveno onih iz nefinancijskog sektora koji su udaljeni od informacija o tržišnim kretanjima, objašnjavaju situaciju iz RBA. Ipak, zapazili su da se iskazani interes za ostale valute u pravilu ne prenosi u odluku o depozitu u valuti različitoj od uobičajenih (euro ili kuna) i da se odluke o depozitu u neuobičajenim valutama donose gotovo isključivo kod depozita po viđenju.
I u Zagrebačkoj banci kod manjeg broja klijenata bilježe interes i pitanja za promjenom valute štednje, pri čemu rijetko dolazi do te promjene pa se i dalje ne mijenja većinska struktura štednje u eurima.
