Dario Šimić, jedan od najboljih hrvatskih nogometaša koji je prošle godine napustio profesionalnu sportsku karijeru i u potpunosti se posvetio biznisu, odnedavno je poslove proširio u Matuljima. Njegova tvrtka Aquaviva, proizvođač i distributer vode u galonima, ušla je u joint-venture s matuljskom pržionicom kave Nikole Žiganta, jednog od najpoznatijih domaćih kušača i poznavatelja kave.

– Zajedno razvijamo novi brend, a samo nakon pet mjeseci, došli smo na osmo mjesto u distribuciji espresso kave u Hrvatskoj, kaže nam na početku razgovora Dario Šimić. O ulasku u biznis s kavom priča s oduševljenjem i tu su mu očekivanja velika. Ovaj bivši reprezentativac, obrambeni igrač koji je karijeru započeo u Dinamu, nastavio u Italiji igrajući u dresovima Intera, Milana te kasnije Monaca, prošlog se ljeta vratio u Zagreb. Odigravši tek nekoliko mjeseci za klub iz kojeg je iznikao, Šimić se odlučio pozdraviti s profesionalnim nogometom i posvetiti obiteljskom biznisu koji je inicirao prije desetak godina. Odabir vode bila je njegova ideja, a problema s početnim kapitalom, naravno, nije bilo. Posao je na početku uhodavala i organizirala majka Matija, posljednjih par godina u jednu od direktorskih funkcija zasjeo je i brat Josip, također bivši nogometaš, s čijim je angažmanom, tvrdi Dario Šimić, tvrtka ostvarila značajan rast.

Zašto ste ušli u posao s kavom?

Mamina pomoć

Mislite da ima prostora na tržištu kave?

– Imamo nešto drugačije i to pokazujemo. U samo pet mjeseci našu smo kavu uveli u 150 vrhunskih lokala. Ali tržište je konkurentno u svim sektorima od kave do vode, tu nema razlike.

Cijena kave raste. Kvari li vam to poslovne planove?

– Sigurno da tržište sirovina nije idealno, no štitimo se ugovorima. U slučaju da se cijena kave mijenja pet do deset posto na svjetskim burzama, i mi ju mijenjamo prema krajnjim korisnicima. Marže se smanjuju, to je točno, ali još uvijek ima prostora za zaradu.

Deset je godina otkako je osnovana vaša tvrtka. Njezin ste idejni osnivač, no tek ste od lani operativno u firmi.

– Aquaviva je bila moja ideja, no problem je bio tko će voditi tvrtku jer smo brat i ja profesionalno igrali nogomet. Mama je posao preuzela na svoja leđa i uložila je u to puno truda. Poslovanje s vodom pogotovo na ovaj način – u galonima, zahtjevan je biznis zbog povratne ambalaže koja se vraća i čisti, kao i zbog aparata na koje se galoni postavljaju. Troškovi distribucije ovakve vode vrlo su visoki i moraju u svakom trenutku biti opravdani. Možete se jako opustiti u ovom poslu i raditi veliki promet ali ako ne pazite lako vas mogu ‘pojesti’ troškovi distribucije.

Rijetko se bivši nogometaši odlučuju na zahtjevniji biznis i radije otvaraju ugostiteljske objekte. Zašto ste se vi odlučili baš za proizvodnju vode, sada i kave?

– Još polovicom devedesetih kao vrhunski sportaš znao sam koliko je voda važna. Ali kad sam 1999. godine rekao majci da bih investirao u punionicu vode, ona me u nevjerici gledala i pitala – tko će plaćati za vodu? Na kraju se ispostavilo da je konzumacija flaširane vode u stalnom porastu i da je ovo bila dobra odluka. Ali znate, istovremeno se i stvorila fama da je biznis s vodom čudo i da se sve odvija samo po sebi. Nije to baš tako. Morate znati jako dobro organizirati biznis s pet, šest tisuća kupaca koliko ih mi imamo. I sve to po »sitno« treba znati naplatiti. Puno tvrtki izlazi iz poslova s galonima jer ne mogu pratiti troškove. Dovoljno vam govori podatak da je jedan Nestle zbog neisplativosti nedavno taj posao u Italiji zatvorio. Kod pokretanja Aquavive mene je privlačilo stvaranje nekih novih vrijednosti. Treba se i poklopiti dosta toga. I morate imati dosta kapitala i puno volje.

Dobro, vama kapital na početku nije bio problem.

– Nije, naravno. Ali mi se kao bivši sportaši trebamo boriti puno više sa školovanim menadžerima na tržištu da bi opstali u poslovanju. Jako je teško, vjerujte, jednom nogometašu upustiti se u bitku s iskusnim poslovnim ljudima. Nama je u početku puno pomogla majka koliko je mogla. Moj brat Josip je prije mene napustio nogomet i uključio se u poslove tvrtke što se pokazalo kao pun pogodak jer je on napravio rebranding vode čime smo postigli značajan iskorak na tržištu. I to prije krize, što je vrlo važno, jer je tržište vode palo zadnjih dvije godine barem 30 posto.

U biznis ste stigli bez menadžerskih znanja i iskustva ali ste i vi i brat imali poznato sportsko ime kao brend, nešto kao Mavrović. Koliko vam je to pomoglo kao svojevrsni besplatni marketing?

– Sigurno nam nije odmoglo. U nogometu smo ostavili dobar profesionalni dojam tako da su poslovni partneri na nas i naše proizvode gledali pozitivno. No, to vam je samo na početku, kasnije to više ne pomaže. Moraš opravdati sa proizvodom i uslugom. Kad smo se brat i ja operativno uključili u vođenje tvrtke, željeli smo tu činjenicu početi stavljati u drugi plan, a isticati proizvode i tim naših ljudi.

Tržište vode palo i do 40 posto

Kako ste poslovali lani? Tijekom 2009. godine ste imali rast prihoda od 50 posto, na 18 milijuna kuna. Prošla je godina bila najteža za gospodarstvo. Troše li tvrtke manje vode u vrijeme krize?

– Tržište vode palo je 30 do 40 posto no mi smo zadovoljni jer su naši rezultati za 2010. godinu na razini prethodne godine. Mogu vam reći da se upravo po potrošnji galonske vode vidi i koliko je ljudi otpušteno u privatnim tvrtkama. Primjerice neka tvrtka je prije krize trošila sto galona, a sada troši 60. Pojavila se i konkurencija kroz uvođenje filtera za pročišćavanje vodovodne vode. I oni su uzeli nešto tržišta. Ali mi smo na pozitivnoj nuli što je, u situaciji kad je tržište toliko palo, zapravo jako dobar rezultat.

Uz vodu i kavu, dio poslovanja odnosi se i na distribuciju tzv. vending aparata s napicima u koje se ubacuju kovanice, te pokretanje lanca 15 Vivas barova. Kako ide taj segment?

Teško u izvoz

Koliko imate aparata za vodu u Hrvatskoj?

– Oko deset tisuća.

Kako je danas naplatiti isporučenu robu?

– To je u Hrvatskoj vječni problem. Borimo se. Imamo malo sreće što je riječ o sitnijim računima a kompjutere smo naštimali da se ne može isporučiti nova voda ako jedan ili dva računa nisu plaćeni. To su naoko sitni računi od stotinjak kuna, ali ako ne pazite u startu, dugovanja se lako nagomilaju.

Zašto je distribucija vode teška?

– Proizvod ima 20 litara. A cijeli jedan kombi košta kao deset kilograma kave! Morate u detalje gledati rute distribucije bez trunke praznog hoda. Radiš u krugu, paziš da staješ svake tri minute jer ako ideš voziti dva galona za 50 kuna, to nije dobro. Imamo dobra softverska rješenja i ljude koji to u svakom trenutku prate.

Da li ćete širiti biznis na flaširanu vodu?

– Ne vjerujem. To je kompletno drugačiji biznis, a na prodajna je mjesta nije lako doprijeti. Teško da možete tek tako ući s vodom na police Konzuma gdje je 70 posto mjesta rezervirano za Janu. To je samo mali primjer. Osim toga, skupa je proizvodnja i flaširanje. Mi ćemo potencijal iskoristiti dalje za proizvodnju kave i tu imamo velike ambicije. Napravili smo superbrend. A osim kvalitete kave brinut ćemo i o usluzi, planiramo školovati konobare i bariste jer želimo pružiti najbolju uslugu. Kava je posebna stvar i treba joj se posvetiti.

Može li se hrvatska voda prodati u inozemstvu?

– Jana to radi, koliko znam, solidno u Americi. Gledajte, u Italiji imate na stotine proizvođača vode. Sve su to kvalitetne vode ali rade na velikim volumenima i strahovito malim maržama. Priča se stalno o izvoznom iskoraku s vodom ali još nitko izuzev Jane nije nigdje stigao. Vidjet ćemo koliko je u konačnici Agrokor tu uložio i koliko će im se isplatiti. No, oni si to mogu dozvoliti. Ostali na tržištu spajaju kraj sa krajem. Možda se može izvesti u Saudijsku Arabiju? Ne znam. Mi imamo vrhunsku tehnologiju za pročišćavanje vode, ali ju vjerojatno imaju i Izraelci ili drugi… Vidjet ćemo što će biti u budućnosti, svi govore da će voda biti kao nafta ali to se još nije dogodilo.

Hoćete li izvoziti vodu u regiju?

– Nisam optimist po tom pitanju. Inače sam uvijek optimist! Znate, bio sam obrambeni igrač, ali sam na ovom tržištu napadač. Svejedno mislim da je to teško izvesti, za to su potrebna velika ulaganja. Možda bih prije instalirao punionicu direktno u Srbiji nego da izvozim vodu iz Hrvatske. No, trenutno sam fokusiran na razvijanje proizvodnje kave i širenje u tom segmentu.

Imate li neke projekcije kako ćete razvijati biznis s kavom, recimo do kraja godine?

Fama oko nogometaša

Bilo je govora da ulazite u stanogradnju..