Cijene nafte blago pale drugi tjedan zaredom

Hina

Reuters

Reuters



Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer se ulagači plaše da bi trgovinske napetosti između SAD-a i Kine mogle negativno utjecati na dva najveća svjetska gospodarstva, a time i na potražnju za energentima.


Na londonskom je tržištu barel prošloga tjedna pojeftinio 0,3 posto, na 70,62 dolara, dok je na američkom tržištu cijena barela skliznula 0,5 posto, na 61,66 dolara.Cijene su nafte pale zbog rasta napetosti između SAD-a i Kine, nakon što je Washington povećao carine s 10 na 25 posto na 200 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz jer, kako je poručio, trgovinski pregovori teku presporo i jer je Kina odustala od nekih prvotnih obećanja.

Pregovori u Washingtonu krajem prošloga tjedna nisu donijeli ništa novo.


Ministar financija SAD-a Steven Mnuchin pozitivno se u petak osvrnuo na dvodnevne trgovinske pregovore s Kinom, nazvavši ih ‘konstruktivnima’.




Zamjenik kineskog premijera Liu He kazao je, pak, da će se razgovori nastaviti u Pekingu, da je optimističan po pitanju dogovora, ali da Kina neće odstupiti od nekih načelnih stavova.


Ulagači se plaše da bi u slučaju da se ne postigne trgovinski dogovor mogao eskalirati carinski rat, što bi negativno utjecalo na oba gospodarstva, a time i na potražnju za naftom.


SAD i Kina zajedno su potrošile 34 posto globalno proizvedene nafte u prvom ovogodišnjem kvartalu, pokazali su podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA).


«Cijene nafte našle su se pod pritiskom jer su splasnule nade o postizanju američko-kineskog trgovinskog sporazuma«, napisali su analitičari ING banke u osvrtu na situaciju na tržištima.


S druge strane, cijene podržava smanjenje proizvodnje od strane Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC).


Ta organizacija, zajedno sa skupinom nezavisnih proizvođača na čelu s Rusijom, pridržava se lanjskog dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno.


Cijene podržava i smanjena proizvodnja u Venezueli te Iranu, što je posljedica sankcija SAD-a na naftni sektor tih zemalja.


Dodatno su cijene poduprla očekivanja da će u ovoj godini potražnja za naftom u svijetu porasti, za 1,4 milijuna barela dnevno.


Uz to, u petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u smanjen za dva postrojenja, na njih ukupno 805.


U istom razdoblju prošle godine aktivna su bila 844 postrojenja, što pokazuje da neki proizvođači u posljednjih pet mjeseci smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade nego proizvodnje.


Međutim, proizvodnja u SAD-u dosegnula je rekordnih 12,3 milijuna barela dnevno, što je dosad najviša razina proizvodnje jedne zemlje u svijetu i što potkopava nastojanja OPEC-a da smanjenjem proizvodnje podržava rast cijena nafte.


Stoga je pitanje koliko još cijene nafte mogu porasti, tim više što su od početka godine skočile više od 30 posto.