Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 6
Sutra: 9° 9° 6
8. prosinca 2019.
Odlične zarade

Banke kukaju, a pogledajte koliko zarađuju na nama: Ove godine ostvarile su priličnu dobit

Foto Sergej Drechsler
Foto Sergej Drechsler
Autor:
Objavljeno: 4. studeni 2019. u 12:08 2019-11-04T12:08:35+01:00

Popriličnoj zaradi i u eri niskih kamata vjerojatno je pridonio još jači rast kredita, stambenih, ali i skupljih gotovinskih, koje je HNB čak morao preporukom ograničiti

RIJEKA - Unatoč tome što "kukaju" da marže padaju i da je regulatorni trošak visok, banke u Hrvatskoj, ako je suditi prema devetomjesečnim rezultatima dijela vodećih domaćih banaka (većinom u stranom vlasništvu), i dalje posluju iznimno dobro, uz visoke dobiti i rast neto kamatnih prihoda.

Dijelom je to razumljivo ako se uzme u obzir da je kamata na depozite pala gotovo na nulu, pa na toj, depozitnoj strani, praktički i nemaju troška, odnosno štedišama jako slabo honoriraju držanje novca u banci, osim vjerojatno za stara oročenja.

S druge strane, iako su kamate na štednju gotovo nulte, pa ljudi sve više drže novce na tekućem računu, jer im se za neznatnu razliku u kamati ne isplati oročiti sredstva, kamate na kredite (iako u padu) još uvijek su relativno visoke, primjerice za pojedine grupe kredita. Naime, kamate na stambene kredite jesu oko 4 posto - što je i dalje oko 2 postotna boda više od prosjeka eurozone, međutim na gotovinske su oko 7 i više posto, što znači da su kamatnjaci na štednju padali brže od kamatnjaka na kredite koji su očito "inertniji".

Banke tako i u eri niskih kamata uspijevaju poprilično zaraditi. Tome je vjerojatno pridonio još jači rast kredita, stambenih, ali i skupljih gotovinskih, koje je HNB čak morao preporukom ograničiti. Bit će zanimljivo pratiti daljnji tijek situacije, s obzirom da se monetarna politika ECB-a vjerojatno neće bitnije mijenjati u dogledno vrijeme, odnosno ići će dalje prema stimulaciji rasta putem negativnih stopa, što će u tom kontekstu dalje činiti domaće banke.

Rast rezervacija

Zagrebačka banka (Zaba) ostvarila je u prvih devet mjeseci ove godine dobit nakon oporezivanja od 1,29 milijardi kuna, što je za 11,4 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuje financijsko izvješće te banke objavljeno u četvrtak. Bančini poslovni prihodi iznosili su 3,38 milijardi kuna, što predstavlja rast za 240 milijuna kuna, odnosno 7,6 posto. Kako stoji u nekonsolidiranom financijskom izvješću za devet mjeseci ove godine, troškovi poslovanja Zagrebačke banke iznose 1,38 milijardi kuna i povećani su za 41 milijun kuna, ili za 3,1 posto.

Neto prihodi od kamata iznosili su 2,07 milijardi kuna, što je rast od 4,2 posto, dok su neto prihodi od provizija i naknada na prošlogodišnjoj razini i iznosili su 815 milijuna kuna. Neto dobit od trgovanja i ostali prihodi iznose 497 milijuna kuna i povećani su za 171 milijun kuna, ili 52,5 posto, a kako pojašnjavaju iz Zabe, rast je rezultat viših neto prihoda od trgovanja i prihoda od dividendi.

Dobit od poslovanja prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznosi 2 milijarde kuna, što je povećanje od 199 milijun kuna, odnosno 11 posto. Troškovi, pak, vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznose 464 milijuna kuna, što je porast za 403 milijuna kuna, a objašnjava se utjecajem povećanih troškova rezerviranja za sudske sporove.

Krediti i predujmovi komitentima u prvih devet mjeseci iznose 64,5 milijardi kuna i manji su za 1,2 milijarde kuna ili 1,8 posto, uslijed prodaje dijela portfelja i smanjenja kredita pravnim osobama, uz povećanje kredita stanovništvu, ističu iz Zagrebačke banke. Depoziti komitenata su dosegnuli 91,77 milijardi kuna, što je za 6,3 milijarde ili 7,4 posto više nego u istom razdoblju lani, navodi se u izvješću.

Efikasno poslovanje

Privrednoj banci Zagreb neto dobit u prvih devet mjeseci ove godine porasla je za 31 posto. Banka je u tom razdoblju poslovala s dobiti nakon oporezivanja od 1,2 milijarde kuna, što je rast od 31 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuje financijsko izvješće objavljeno u četvrtak.

Dobit prije oporezivanja iznosila je 1,4 milijarde kuna, što je za 24 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. U prvih devet mjeseci PBZ je ostvario kamatni prihod od 1,77 milijardi kuna ili 3,8 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju, dok su kamatni troškovi iznosili 146,6 milijuna kuna i bili su 30,7 posto niži.

- Trend smanjenja prosječnih aktivnih i pasivnih kamatnih stopa nastavlja se i dalje, što je utjecalo na kamatne rezultate tijekom ove godine, poručili su iz PBZ-a. U prvih devet mjeseci Banka je ostvarila i 516,5 milijuna kuna neto provizija i naknada, dok je neto dobit od financijske imovine i obveza koje se drže radi trgovanja dosegnula 264,8 milijun kuna.

Opći administrativni troškovi, s amortizacijom i ostalim rashodima poslovanja dosegnuli su u tom razdoblju 1,18 milijardi kuna, a omjer troškova poslovanja u prihodima iz poslovanja iznosi 34,9 posto, što ukazuje na kontinuirano efikasno poslovanje, ističu iz PBZ-a.

HPB - najbolje od osnivanja

Hrvatska poštanska banka (HPB) u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit od 170,4 milijuna kuna, što je 38,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, izvijestili su iz te banke. Kako ističu u priopćenju, to predstavlja najbolji rezultat od osnivanja, a iz HPB-a kažu da su ostvarili odlične rezultate u svim prodajnim segmentima, uključujući i izniman uspjeh sa subvencioniranim stambenim kreditima, modelom koji se provodio u suradnji s APN-om.

Operativna dobit je tako porasla 18,8 posto ili 45 milijuna i dosegla 284 milijuna kuna, neto kamatni prihod veći je 4,5 posto, a za isti postotni iznos porastao je i neto prihod od provizija i naknada. S druge strane, operativni troškovi su porasli 6,4 posto, u skladu s realizacijom pripajanja Jadranske banke te strateškim projektima koji su pokrenuti s ciljem optimizacije procesa odnosno postizanja ušteda, kažu iz HPB-a.

Lijepe zarade

Inače, na bruto dobit Zabe i PBZ-a lani je otpadalo čak 60 posto bruto dobiti sektora. U neto iznosima, Zaba je u 2018. zaradila 1,86 milijardi kuna, a PBZ 1,38 milijardi kuna, a obje banke, u većinskom stranom vlasništvu (talijanskom), gotovu svu tu zarađenu dobit isplatile su svojim vlasnicima na ime dividendi.

Temeljem podataka HNB-a, svojevremeno je izračunato da su u razdoblju od 2009. do 2018. strani vlasnici domaćih banaka na svojim ovdašnjim podružnicama na ime dividendi zaradili oko 20 milijardi kuna.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.