Foto Arhiv NL
Poduzeća i država trebaju se financirati kod kuće – u kunama kako bi banke zarađivale na domaćem dugu, međutim tečaj mora ostati prioritet, kažu sugovornici
RIJEKA Ovo je sjajan korak da HNB kreće u strukturne repo operacije u kunama, banke se nadaju da će ti izvori biti i dugoročniji, na tri godine ili i više jer je to jedini način da dođu do jeftinijih sredstava koje onda mogu prebaciti svojim klijentima, komentirao je direktor HUB-a Zdenko Adrović odluku HNB-a da potiče kunsko kreditiranje. Adrović je skrenuo pažnju na važan aspekt priče: kaže, naime, da je trenutačno dvije trećine kredita domaćih poduzeća (u volumenu) te čak 40 posto javnog duga, dug prema inozemnim kreditorima. U ovom su trenutku inobanke dakle vlasnici velikog dijela hrvatskog duga, na njemu zarađuju, i na tu zaradu vani plaćaju porez. Mjera HNB-a će dakle omogućiti da domaće banke razinom kamatnih stopa konkuriraju tim inozemnim kreditorima, te da se, dakle, izvrši zamjena dijela vanjskog duga domaćim, na kojem će onda zaraditi ovdašnje banke i na tu zaradu ovdje platiti porez, rekao je Adrović, gostujući na Hrvatskom radiju. Kaže da banke nisu alkemičari da iz eurskih izvora stvaraju kunske plasmane – kune može proizvesti samo HNB.
Smisao bi dakle bio da ona poduzeća koja su kreditno sposobna, a ne mogu izaći na inozemno tržište da bi potražila jeftin novac, takav novac, jeftin, mogu pronaći i kod kuće, zadužujući se u domaćoj valuti. Naravno, isto vrijedi i za državu, s tim da se svi boje da će ona opet pokupiti sav taj novac. Bankama smo uputili i pojedinačne upite o tome hoće li, zahvaljujući HNB-ovoj mjeri, u idućoj godini ponuditi više jeftinijih kredita u kunama.
Pad kamata
Bankari tako upozoravaju na činjenicu da su izvori većinom ipak u eurima, stoga će doseg mjere biti ograničen, naglašavaju međutim da potražnja za kunskim kreditima itekako postoji, stoga imaju već takve proizvode, međutim, Splitska banka konkretno upozorava i na to da bi stabilnost tečaja trebala ostati prioritet.
U Splitskoj banci kažu da bi se ponuda kunskih kredita, koja je do sada bila ograničena mogućnostima zaduživanja banaka u domaćoj valuti, trebala povećati. Također, očekuju i pozitivan doprinos ove mjere na nastavak trenda pada kamatnih stopa na kredite. Nadalje, kažu, »u uvjetima kada u novu godinu ulazimo bez izvršne vlasti i proračuna za 2016., ova mjera bi trebala omogućiti i lakše (re)financiranje države na domaćem tržištu.«
IVANOV: Olakšanje i za banke
Prof. dr. Marijana Ivanov skreće pažnju upravo na važnost aspekta zamjene stranog duga domaćim, budući da, kaže, i regulativa od banaka traži da postupno državne vrijednosne papire nominirane u stranoj valuti počinju vrednovati kao rizičnije, što im povećava trošak poslovanja, i sada, kaže, postoji prilika da se u suradnji HNB-a, banaka i države, dio tih plasmana »pretvori« u kune. Naravno, dodaje, ništa ne može zamijeniti potrebu pobošljanja kreditnog rejtinga. Naime, prema Uredbi iz 2013., kako su nam već ranije potvrdili u HNB-u, u prijelaznom razdoblju tijekom 2018. i 2019. uvodi se veći ponder rizika za državne obveznice nominirane u valuti koja nije domaća valuta zemlje izdavatelja. Ponuda kunskih kredita će se povećavati
– Sadašnje okruženje koje karakterizira i dalje razduživanje privatnog sektora, stabilna domaća valuta te deflatorni pritisci, uvelike pogoduje primjeni predloženih dugoročnijih strukturnih repo aukcija. Međutim, očekujemo da HNB i dalje ostane predan prvenstveno stabilnosti tečaja euro/kuna, što je obzirom na izostanak stabilizirajuće uloge fiskalne politike te visokog stupnja euriziranosti, potpuno opravdano. Isto tako, tržišni sudionici se sjećaju i preferencija HNB-a da ublaži eventualne deprecijacijske pritiske bez značajnijeg »trošenja« međunarodnih pričuva, što često uključuje i stezanje kunske likvidnosti. Stoga, će trebati proći određeno vrijeme da se tržišni sudionici naviknu na novi instrument monetarne politike te da se uvjere da će on biti dostupan i u slučaju eventualnih poremećaja na domaćem deviznom tržištu, a samim tim trebat će vremena i da se pokaže puni potencijal nove mjere, ističu u Splitskoj banci.
Potražnja postoji
Erste banka također pozdravlja najavljene mjere HNB-a te očekuje da će i s dugoročnijim izvorima moći još više kreditirati svoje klijente u kunama. Međutim, kažu u Ersteu, veći dio klijenata štedi u eurima, a manji dio u kunama, pa će zbog potrebe valutne uravnoteženosti aktivne i pasivne strane bilance i kreditni proizvodi banke biti u skladu s tim odnosom. U ukupnom kreditnom portfelju građana u toj banci trenutačno je nešto manje od 35 posto u kunama, a ostatak u drugim valutama. Potražnja za kreditima u kunama tradicionalno je velika pa, primjerice, gotovinski krediti u kunama posljednje dvije godine čine im oko 90 posto tih plasmana. »Kada usporedimo stambene kredite u kunama i stambene kredite vezane valutnom klauzulom uz euro, odobrene u posljednjih pet mjeseci, kunski imaju udio od oko 20 posto«, kažu u Ersteu.
Iz Hrvatske poštanske banke poručuju da su oni ionako predvodnik kunskog kreditiranja. Udjel kunskih u ukupnim kreditima građana kod njih doseže gotovo 70 posto, a klijentima su na raspolaganju nenamjenski kao i brojne vrste namjenskih kredita u kunama koji u potpunosti zadovoljavaju potražnju, kažu u HPB-u. Dodaju da odluka HNB-a neće direktno utjecati na njihovu cjenovnu politiku, međutim očekuju nastavak pada kamatnih stopa na kredite.
NL arhivaZdenko Adrović Prof. dr. Marijana Ivanov
