Ministar mora

BUTKOVIĆ ‘Do početka iduće godine imat ćemo koncesionara za Porto Baroš’

Darko Pajić

Oleg Butković, Foto: I. TOMIĆ

Oleg Butković, Foto: I. TOMIĆ

Plan je da natječaj za dodjelu koncesije bude objavljen ove jeseni. Zadovoljan sam što se pokrenuo jedan od najvećih i najatraktivnijih projekata u Gradu Rijeci i očekujem da ćemo početkom iduće godine imati koncesionara za Porto Baroš



Sutrašnja konferencija o nautičkom turizmu odličan je povod za razgovor s ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem, koji govori o planovima uređenja marine u Porto Barošu, nizu investicija u lukama nautičkog turizma diljem Jadrana te očekivanjima hrvatske Vlade kad je riječ o razvojnim planovima ACI-ja.


Nedavno je Upravno vijeće Lučke uprave Rijeka donijelo odluku o izuzimanju Porto Baroša s lučkog      područja. Što dalje slijedi? Kada će i tko pripremiti natječaj, kada bi se mogao očekivati izbor koncesionara, a kada početak gradnje prve riječke marine većeg kapaciteta?


– Mi smo u suglasnosti s Gradom Rijekom i Lučkom upravom Rijeka dogovorno pripremili sjednicu Upravnog vijeća Lučke uprave, koja je održana 25. svibnja i tada su usvojene odluke o izmjeni lučkog područja u bazenu Rijeka. Upravno vijeće predložilo je izuzimanje Porto Baroša iz lučkog područja, koje je prostornim planom predviđeno za luku posebne namjene, odnosno luku nautičkog turizma. Ministarstvo mora će sada taj prijedlog predložiti Vladi kroz izmjenu odluke o osnivanju Lučke uprave Rijeka i po toj odluci uslijedit će utvrđivanje granice lučkog područja, što je preduvjet za raspis javnog prikupljanja ponuda za dodjelu koncesije za luku nautičkog turizma Porto Baroš. Nakon te odluke slijedi priprema natječaja. Još uvijek procjenjujemo da li je bolje da u ishodovanje lokacijske dozvole idemo sami ili da se taj posao prepusti budućem koncesionaru. Plan je da natječaj za dodjelu koncesije bude objavljen ove jeseni. Zadovoljan sam što se pokrenuo jedan od najvećih i najatraktivnijih projekata u Gradu Rijeci i očekujem da ćemo početkom naredne godine imati koncesionara za Porto Baroš.


Boravišne pristojbe za 2019.




Stručna javnost ima mnogo kritika na odluku o povećanju visine boravišne pristojbe za nautičare zbog koje mnogi vlasnici brodova napuštaju hrvatske marine. Zbog čega je država odlučila povećati ovaj izdatak i neće li on imati kontraproduktivan efekt za razvoj nautičkog turizma?


– Izmjena iznosa boravišne pristojbe iz nautičkog turizma je u ingerenciji Ministarstva turizma i donesena je uredbom o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018., a temeljni cilj je ujednačavanje visine boravišne pristojbe između korisnika čartera i nautičara te ujednačavanje s gostima koji borave u smještajnim objektima na kopnu kao što su hoteli ili kampovi. Važno je reći kako prema odredbama Zakona o nautičkom turizmu boravišnu pristojbu nautičari moraju plaćati samo u periodu kada borave na plovilu.


Veliki broj nautičara ne boravi u RH cijele godine, pa je stoga predviđena mogućnost plaćanja boravišne pristojbe za razdoblja od 8, 15, 30 ili 90 dana, kao i za jednu godinu. Na taj način svaki nautičar može prilagoditi plaćanje boravišne pristojbe ovisno o tome koliko dana boravi na plovilu, to jest koliko će doista ostvariti noćenja. U slučaju plaćanja samo za razdoblja kada nautičari borave na plovilu statistika nam pokazuje kolika je prosječna duljina boravka nautičara, a iznosi oko 30 dana godišnje. Stoga razlika u ukupnom iznosu boravišne pristojbe neće biti značajna. Koliko mi je poznato kolega Cappelli u dogovoru s predstavnicima HUP-a i ostalim dionicima u nautičkom turizmu, priprema uredbu o boravišnoj pristojbi za 2019. koju će uskoro prezentirati.


Foto: S. DRECHSLER


Foto: S. DRECHSLER




Kako vidite budućnost ACI-ja? Bivše Vlade su ozbiljno razmišljale o privatizaciji ACI-ja. Postoje li i dalje takvi planovi ili je ACI previše važan i solventan da bi se država odrekla svog vlasništva?


– Kao predstavnik vlasnika s velikim zadovoljstvom dočekao sam rezultate poslovanja ACI-ja u 2017., koji pokazuju da kompanija u većinskom državnom vlasništvu može biti izuzetno uspješna. ACI je jedna od uspješnijih kompanija u državnom vlasništvu te jedna od vodećih hrvatskih nautičkih kompanija s velikim razvojnim potencijalom.


Kontinuirani rast prihoda praćen stabilnošću fizičkih pokazatelja omogućuje ACI-ju da vlastitim sredstvima financira kapitalne projekte, kao i da se po potrebi za te svrhe zadužuje po izuzetno povoljnim uvjetima na tržištu kapitala. Zbog svega navedenog aktualna Vlada ne razmišlja o privatizaciji naše najveće nautičke kompanije. Očekujemo s nestrpljenjem nova ulaganja ACI-ja, nova radna mjesta  i otvaranje novih marina.  



Program državnih potpora


U nizu općina i gradova na Jadranu provode se velike investicije u uređenje novih marina i kapaciteta, često uz pomoć europskih fondova. O kojim je investicijama riječ i koje su najvažnije?


– Ministarstvo je u rujnu prošle godine donijelo program državnih potpora za razvoj luka otvorenih za javni promet RH kao podlogu za financiranje projekata u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Time smo po prvi put otvorili mogućnost financiranja razvoja hrvatskih luka iz fondova EU-a za što imamo na raspolaganju 80 milijuna eura. I na to sam osobno ponosan. Gradnja riva i lukobrana u malim mjestima, novih obala koje služe otočnom povezivanju i potiču razvoj turizma, puno znači svakom malom mjestu na Jadranu i to je veliko dostignuće ovog Ministarstva. Do sada smo dodijelili ukupno 65 milijuna kuna od 176 milijuna kuna koliko će biti dodijeljeno za ukupno 28 projekata u lukama od Korčule, Dubrovnika, Brača, Pašmana, pa sve do Pule. Nedavno smo potpisali ugovore za luku Crikvenica, te prije toga za luku Tkon, a sredinom lipnja potpisuje se luka Cres. U segmentu koncesija za nove marine koje je odobrila Vlada RH trenutno se grade marina Gruž u Dubrovniku, luka Sv. Katarina u Puli i marina »Novi« u Novom Vinodolskom. Također pripremamo i natječaje za još dvije nove marine u Crikvenici i u Sućurju.


Visoki ekološki standardi


Marine su svojevrsni razvojni oslonac za mnoge općine i gradove na Jadranu. Treba li se plašiti prevelikih kapaciteta?


– Sve koncesije za marine daju se sukladno prostornim planovima čije je donošenje u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Naše more je jako atraktivno za nautičare i broj njihovih dolazaka se iz godinu u godinu povećava, pa se tako povećava kapacitet i broj marina. Pravilnim strateškim planiranjem budućih pozicija za marine uz poštovanje principa održivog razvoja i uz prilagođavanje budućih luka visokim ekološkim standardima, osigurat će se ravnoteža između zaštite prirode i gospodarskog razvoja.  Osim toga, moramo provoditi i aktivne mjere usmjerene na produljenje nautičke sezone, jer će se time i smanjiti broj plovila u samoj špici sezone.


Što očekujete od sutrašnje konferencije posvećene nautičkom turizmu? Jeste li spremni uvažiti dobro argumentirane prijedloge ukoliko ih bude?


– Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i ja osobno smo uvijek otvoreni za rasprave, za prihvaćanje drugačijeg mišljenja i tako očekujem da će i ova konferencija dati odgovore na mnoga pitanja, ne samo oko budućih investicija, već i oko dugoročnog funkcioniranja sustava luka nautičkog turizma. Javna rasprava nam slijedi i kod novog Zakona o pomorskom dobru, koji predstavlja najveći izazov ovog Ministarstva. Prijedlog Zakona je gotov i ubrzo ćemo ga otvoriti stručnoj javnosti i stručnoj raspravi.