Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
26. siječnja 2020.
Direktne investicije

BORBA WASHINGTONA I MOSKVE Usporedili smo izravna ulaganja Rusije i SAD-a u Hrvatsku. Rezultati su zanimljivi

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 19. veljača 2018. u 9:10 2018-02-19T09:10:00+01:00

Naravno da nije lako kad se mala zemlja poput Hrvatske nađe između tako dvije velike sile, ali mi moramo naći načina da se postavimo tako da to bude najbolje za naše gospodarstvo. Da donosimo odluke koje će značiti više radnih mjesta u Hrvatskoj i više poslova za naše tvrtke, kaže nam jedan ministar

Svi ministri u Vladi Andreja Plenkovića protekli su radni tjedan izbjegavali komentirati poruku američkog veleposlanika Williama Roberta Kohorsta da ruski ulagači u Inu nisu oni koje bi SAD volio vidjeti u toj naftnoj kompaniji, kao ni oštri odgovor ruskog veleposlanika Anvara Azimova koji je između ostalog priopćio da se Amerikanci miješaju u unutarnje stvari Hrvatske. Čak i u neslužbenim razgovorima ministri su izbjegavali reći puno više od fraze da je o tome sve rekao premijer Andrej Plenković koji je poručio da će Hrvatska odlučivati na osnovu onoga što je najbolje za nju. 

Na primjedbu nekolicine njih da je Vladu očito zateklo otvoreno iznošenje stavova, posebice kad je SAD u pitanju, i da možda nema jasnu strategiju kako se postaviti između dvije sile, jedan od njih nam je odgovorio da tu baš i nema velike mudrosti, jer kako kaže, »SAD je hrvatski partner, Hrvatska je članica NATO-a i Europske unije, odnosno euroatlantskih integracija i to je valjda svima jasno«. To, napominje, ne znači da ne može imati dobre, prvenstveno gospodarske odnose s Rusijom.

Mala zemlja između velesila

– Naravno da nije lako kad se mala zemlja poput Hrvatske nađe između tako dvije velike sile, ali mi moramo naći načina da se postavimo tako da to bude najbolje za naše gospodarstvo. Da donosimo odluke koje će značiti više radnih mjesta u Hrvatskoj i više poslova za naše tvrtke, kaže nam jedan ministar. Na primjedbu kako je i to tek lijepa fraza koja Hrvatsku neće izvući iz pritiska koji se više i ne skriva, a svodi se na to da SAD ne želi veću prisutnost Rusije, naš sugovornik odgovara da država teško nekoga može spriječiti da posluje s ruskim kompanijama, ako to naravno ne znači kršenje međunarodnih i europskih odluka, primjerice o sankcijama.

I većina njegovih kolega s kojima smo razgovarali se umjesto izjašnjavanja o tome je li Hrvatska bila spremna za ovako otvoreni sukob veleposlanika, i kako će se u njemu postaviti, odgovara da Hrvatska osim očuvanja svojih partnerstva mora voditi računa o svom gospodarstvu i poboljšanju suradnje jer bi ona na tom polju s obje zemlje mogla biti veća.

A, kad je ta suradnja u pitanju, statistički podaci kažu da su Ruska ulaganja u Hrvatsku nekoliko puta veća od američkih, da je robni izvoz u Sjedinjene Američke Države veći od onog u Rusiju i da Hrvatska u robnoj razmjeni sa SAD-om ima suficit, odnosno da je izvoz u tu zemlju veći od uvoza, dok je u slučaju Rusije to obrnuto s time da godinama minus u razmjeni s Rusijom pada, jer padaju izvoz na to tržište, ali još jače uvoz iz te zemlje.

Podaci HNB-a o ulaganjima kažu da je u posljednje 22 godine ukupna izravna ulaganja iz Rusije u Hrvatsku gotovo 414 milijuna eura, dok su istovremeno iz SAD-a tri puta manja odnosno iznose ukupno 137,68 milijuna eura. Pri nije nevažno kako se uz žalopojke svih inozemnih investitora o tome kako je teško ostvariti ulaganje u Hrvatsku Rusi dodatno žale da su njihova ulaganja domaće vlasti namjerno dodatno blokirala.

Kad je u pitanju robna razmjena s te dvije države, ona u slučaju SAD-a sve više raste, dok kad je Rusija u pitanju opada i to od trenutka ulaska Hrvatske u EU, što se ubrzo poklopilo i sa sankcijama koje je Unija donijela protiv Rusije. Tako je u 2016., što za zadnji konačni podaci za cijelu godinu, Hrvatska u SAD izvezla robe u vrijednosti od 3,435 milijardi kuna, što je bio rast od čak 67 posto u odnosu na prethodnu godinu. Time je tržište SAD-a po vrijednosti izvoza za hrvatsku robu dospjelo na osmo mjesto.

Izvozimo lijekove

Više od 60 posto tog izvoza otpada na područje i lijekove. Istovremeno je uvoz iz te zemlje bio manji od milijardu i pol kuna. Iako je drastično pao u posljednjih šest godina, uvoz iz Rusije u Hrvatsku još uvijek je veći od hrvatskog izvoza u tu zemlju. Tako je u 2016. ukupan uvoz bio 2,68 milijardi kuna, dok je primjerice u 2012. godini, onoj koja je prethodila članstvu Hrvatske u EU, uvoz iz Rusije bio osam i pola milijardi kuna. U 2013., onoj prije uvođenja sankcija Rusiji uvoz iz te zemlje bio je 5,6 milijardi kuna.

Knighead fond i VTB banka vjerovnici u Agrokoru?

Kad se počela razotkrivati kriza u Agrokoru, brojni su hrvatski političari javno strahovali da će Rusi preuzeti hrvatske izvore vode i poljoprivredne kombinate jer su njihove banke Sberbank i VTB najveći kreditori te kompanije. Na, kraju je pak taj strah zamijenio drugi, onaj od američkog Knighead Capital Managmenta, koji je kupovao Agrokorove obveznice i ušao u kreditiranje Agrokora u postupku izvanredne uprave. Dok su političari tvrdili da Amerikanci i Rusi u Agrokoru odmjeravaju snage, čini se da su se financijaši te kompanije u međuvremenu približili, posebice kad su Knighead fond i VTB banka u pitanju, pa bi se kao vjerovnici mogli dogovoriti o sudbini koncerna, na što čini se nitko u hrvatskoj vlasti nije računao.

Kako je pao uvoz iz Rusije, tako se dogodilo i izvozu u tu zemlju. Hrvatska je primjerice u Rusiju 2012. izvezla robu u vrijednosti od 2,5 milijarde kuna, dok je u 2016. godini taj izvoz bio 1,42 milijarde kuna.

Isto se događa i s posjetima turista iz Rusije i SAD-a. U 2016. u Hrvatsku je iz Rusije, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stiglo 108 tisuća gostiju, što je bio rast u odnosu na prethodnu godinu, ali je to još uvijek puno manje nego 2009. kad ih je bilo gotovo 200 tisuća. S druge strane broj američkih turista je u istom razdoblju značajno porastao, pa je tako sa 124 tisuće u 2009. narastao na čak 337 tisuća, što je prema podacima DZS-a više nego što je u toj godini bilo turista iz susjedne BiH.

No, turisti iz Rusije se u Hrvatskoj dulje zadržavaju, jer je svaki od njih u prosjeku ostvario 6,8, odnosno gotovo sedam noćenja, dok je za Amerikance taj prosjek nešto veći od 2,5 posto, što sugerira da Amerikanci često stižu u posjet Hrvatskoj na kruzerima i ne zadržavaju se dugo, pa prema tome i manje troše.

Dvostruko više ulažemo u Rusiju

Zanimljivo je da su u istom razdoblju i Hrvatska izravna ulaganja u Rusiji veća nego u SAD, iako se ni u jednom slučaju ne radi o značajnom ulaganju za više od dva desetljeća. Od 1996. do kraja trećeg tromjesečja prošle godine poduzetnici iz Hrvatske u Rusiju su uložili oko 94,5 milijuna eura, dok je u SAD to ulaganje upola manje i iznosi 47,07 milijuna eura.

Svi to podaci, napominje naš sugovornik, iz Vlade ukazuju koliko politika doista utječe na gospodarstvo, ali dodaje se položaj Hrvatske u svjetskoj politici ne može gledati samo na gubitke kroz odnose s Rusijom.

– Izgubili smo dio uvoza u Rusiju i dio gostiju jer smo postali članica EU-a i tako se moramo ponašati, ali su naše tvrtke s druge strane zahvaljujući tom članstvu dobile puno na tržištu EU-a, zaključuje naš sugovornik.

Na pitanje hoće li sada to članstvo zakomplicirati i gradnju Pelješkog mosta koji upravo financira EU, jer se Hrvatska odlučila za graditelje iz Kine, pa su pristigle žalbe europskih tvrtki, što je pak izazvalo reakciju kineskog veleposlanika, naš sugovornik odgovara da se tu Hrvatska mora samo strogo držati zakona i da neće pogriješiti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
Dodijeljena nagrada digitalnom šampionu
Biramo najbolje privatne iznajmljivače

Dodijeljena nagrada digitalnom šampionu