Foto: D. LOVROVIĆ
Poslovna očekivanja u Europi u prvom tromjesečju su se smanjila, a izgledi u Njemačkoj, koja je lokomotiva europskoga gospodarstva, naglo se pogoršavaju, upozorava njemački institut IMK. Glavni razlog za usporavanje ekonomije u svijetu jest promjena politike najvećih središnjih banaka, koje sada provode monetarno stezanje
Mediji u svijetu u posljednjih su mjesec dana zasuti proturječnim ekonomskim informacijama. Institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u najnovijim prognozama najavljuju nastavak procvata svjetskog gospodarstva i stopu rasta od 3,9 posto u ovoj i idućoj godini. Istodobno, gospodarstvo se počelo blago usporavati, ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europskoj uniji i svijetu.
Neki promatrači vjeruju da to nije slučajnost, pa već od ožujka šalju alarmanta upozorenja. Tvrde da je globalno gospodarstvo prošlo vrhunac i da se već nekoliko mjeseci javljaju ozbiljni znakovi puzajuće recesije, koja će se u svijetu rasplamsati tijekom iduće godine. Nova kriza, koje nije bilo već jedno desetljeće, bit će po svojim razmjerima i posljedicama znatno šira i dublja od one iz 2008. godine, procjenjuju promatrači.
Poslovna su se očekivanja u Europi u prvom tromjesečju smanjila, a izgledi u Njemačkoj, koja je lokomotiva europskoga gospodarstva, naglo se pogoršavaju. Čak i mala pogreška u politici može zemlju gurnuti u recesiju, alarmirao je sredinom travnja njemački Institut za
makroekonomsku politiku (IMK) iz Düsseldorfa.
Pouzdani znakovi
– Opasnost od recesije značajno je povećana. Stanje je osjetno kritičnije nego prije mjesec dana – upozorio je IMK. Prema indikatoru tog instituta, izgledi za izbijanje recesije popeli su se na 32,4 posto, ponajprije zbog širenja trgovinskih napetosti i zbog naglog smanjenja likvidnosti u svjetskom financijskom sustavu. Taj IMK-ov indikator recesije sada je u Njemačkoj znatno veći nego što je bio u ožujku 2008. godine, kada su Europa i svijet počeli kliziti u najveću krizu nakon Drugoga svjetskog rata.
Rast industrijske proizvodnje u Njemačkoj u veljači se prepolovio i iznosi oko 1,5 posto, prema Eurostatu. Prema banci JP Morgan, gospodarska aktivnost u eurozoni u prvom tromjesečju također je pala na 1,5 posto, što je upola niže nego u rekordnom posljednjem kvartalu 2017., kada je europsko gospodarstvo dosegnulo najveći zamah u deset godina.
– Rast gospodarstva u eurozoni u prvom tromjesečju prepolovio se u odnosu na prošli kvartal (izvor: JP Morgan)
– Pada potražnja za prijevozom brodskog tereta u svijetu, jer je indeks Baltic Dry ove godine pao više od 40 posto (izvor: Telegraph)
– Izgledi za recesiju u Njemačkoj danas su znatno veći nego u ožujku 2008. godine, kada se rađala tadašnja recesija (izvor: Institut IMK)
– Najveće središnje banke provode monetarno stezanje, pa u financijskom krvotoku ima sve manje raspoloživog novca ( izvor: Saxo Bank)
– Libor je od počeka godine skočio na 0,6 posto, što znači da se banke boje međusobno posuđivati novac (izvor: Telegraph)
– Krediti poduzećima, u najvećim gospodarstvima u svijetu, gotovo su prestali rasti (izvor: Saxo Bank)
– Kamate na kratkoročni javni dug rastu i približavaju se kamatama na dugoročni dug, što je paradoks koji ukazuje na financijski stres (izvor: mediji)
Istina, Wall Street Journal to usporavanje industrije u Njemačkoj objašnjava iznimno hladnim vremenom i štrajkovima sindikata u metalnoj industriji. Međutim, američki medij nije siguran jesu li to svi razlozi. Saxo Bank upozorava da se globalni indeks poslovne aktivnosti (PMI) od početka godine usporio na najnižu razinu u posljednjih 16 mjeseci. Stručnjaci te globalne investicijske banke iz Kopenhagena vjeruju da je riječ o pouzdanim znakovima priblažavanja recesije. Tako misli i Ambrose Evans-Pritchard iz britanskog Telegrapha, jedan od najpoznatijih, nacitiranijih i najbolje informiranih ekonomskih komentatora u svijetu.
Povlačenje novca
– Jasno je da se gospodarski bum eurozone iz 2017. ispuhao. Posljednjih tjedana došlo je do poplave razočaravajućih podataka o industrijskoj proizvodnji, maloprodaji i poslovnom povjerenju – kaže Evans-Pritchard. Prema njegovu mišljenju, koje dijeli i Saxo Bank, glavni razlog za posrtanje gospodarstva od početka godine u Euriopi i svijetu jesu politike najvećih središnjih banaka – američke, europske i kineske. One sinkronizirano provode monetarno stezanje. Umjesto bjesomučnog tiskanja novca – kojim su nakon krize iz 2008. nastojale stimulirati potražnju i gospodarski rast – one sada prestaju s upumpavanjem novca u financijski krvotok. Najdalje je otišla američka središnja banka (Fed), koja povlači novac s tržišta. Već šest puta je u tri godine podigla kamatnu stopu, na ukupno 1,75 posto. Najavljuje da će do kraja godine monetarno stezanje ubrzati.
To monetarno stezanje usporava rast monetarne mase u svijetu, pa se bankama i ostalim financijskim insitutcijama naglo smanjuje raspoloživi novac i kamate postupno rastu, prema riječima Evans-Pritcharda. Komentator Telegrapha procjenuje da će se smanjenje novčane mase negativno odraziti na gospodarstvo, i to s pomakom od šest mjeseci, u cijelome svijetu. I Europska središnja banka smanjila je nekadašnje financijske injekcije s 80 na 30 milijardi eura mjesečno, a do rujna planira potpuno prestati s monetarnim popuštanjem. Ako se to dogodi, Evans-Pritchard procjenjuje da će europsko gospodarstvo ući u recesiju za godinu dana, idućeg proljeća. Saxo Bank smatra vjerojatnim da će američko gospodarstvo pasti u recesiju »u sljedećih 12 do 18 mjeseci«.
Skočio Libor
To nisu jedini znakovi prijeteće recesije. Baltic Dry Index, koji pokazuje ponudu i potražnju u prijevozu pomorskog tereta u svijetu, od početka godine pao je više od 40 posto – što također upućuje na posustajanje globalnoga gospodarstva, prema Telegraphu. Zabrinjava i rast Libora, referentne kamate stope po kojoj najveće banke u svijetu međusobno posuđuju novac. U normalnim vremenima Lobor je manji od 0,1 posto, ali od početka godine skočio je na 0,6 posto, za pozajmice na rok od tri mjeseca, primjećuje Telegraph. Takav skok Libora u odnosu na službenu kamatnu stopu američkog Feda nije zabilježen još od početka financijske krize iz 2008., uočava Saxo Bank.
Sve to potvrđuje da banke zbog smanjivanja raspoložive likvidnosti oklijevaju posuđivati novac. Radije ga drže kod sebe. Na to upućuje i zloguki rast kamata na kratkoročne dugove – što je paradoks. Pravilo je da su kamate na dugoročni javni dug veće od onih na kratkoročni, jer su i dugoročni rizici za zajmodavce veći. Međutim, razlika između kamata na kratkoročne (dvogodišnje) američke državne obveznice i kamata na dugoročne (s dospijećem za 10 godina) trenutačno se smanuje. To je tipični simptom stresne situacije u financijskom sustavu, koja se ponavlja uoči izbijanja recesije, podsjećaju financijski stručnjaci.
Ako se raspoloživi novac u financijskom sustavu nastavi smanjivati, to može u nepovoljnom razvoju događaja dovesti do kreditnog sloma, upozorava Telegraph. Ekonomija ne može funkcionirati bez kredita. Kada oni rastu, gospodarska aktivnost jača. Kada krediti stagniraju, ekonomija posrće. Saxo Bank dodaje da se dugogodišnji kreditni bum nakon 2009. ispuhao – u Americi, Europi i Kini. Kreditni uvjeti se pogoršavaju. Rast kredita poduzećima u 18 zemalja, koje čine gotovo 70 posto svjetskoga gospodarstva, početkom godine spustio se se gotovo na nulu, dramatično upozorava Saxo. Dosad je prevladavalo mišljenje da šanse za izbijanje nove recesije nisu puno veće od 10 posto, ali optimizam naglo slabi.
– Kako ulazimo u drugo tromjesečje 2018., nade u sinkronizirani rast brzo nestaju, jer globalno gospodarstvo posustaje (globalni PMI se srozao na najnižu razinu u 16 mjeseci), a u SAD-u se javljaju upozoravajući znakovi usporavanja – kaže Saxo. Već spomenuti »pokazatelji upućuju na to da se SAD nalazi na kraju pozitivnog poslovnog ciklusa – što nije veliko iznenađenje – da nas recesija čeka iza ugla i da je Trumpova ekonomska politika ne može spriječiti«, predviđa Saxo. Valja imati na umu da Telegraph i Saxo Bank nisu jedini vjesnici nove ekonomske krize u svijetu. Na znakove recesije počeli su upozoravati mnogi američki ekonomisti, a nedavno im se pridružio ugledni Financial Times. Londonski list poručuje da središnje banke u ovoj osjetljivoj situaciji »ne bi smjele prestati s financijskim popuštanjem«.
Obuzdavanje potrošnje
Čini se da ni MMF više nema tako optimistično lice, kakvo je donedavno pokazivao. U travanjskom izvješću rekao je da se nad svijetom, usporedo s gospodarskim rastom, skupljaju i tamni oblaci. Iako je dvije godine tražio od država da povećavaju javne investicije u infrastukturu, kako bi potaknule mlitavi gospodarski rast, MMF je u travnju naglo okrenuo ploču. Zatražio je obuzdavanje potrošnje i zaduživanja, zbog rekordnog porasta dugova u svijetu. MMF od država ponovno traži politiku proračunske štednje i smanjivanje proračunskih deficita, kako bi u crnim danima opet mogle povećati javnu potrošnju – čime bi amortizirale ekonomske nevolje.
– Ugradnjom takvih amortizera stvorit će se prostor za uvođenje proračunskih mjera koje bi podržale ekonomsku aktivnost tijekom pada gospodarstva, kao i prostor za smanjivanje teškoća u financiranju, ako se globalni financijski uvjeti iznenada zaoštre, kaže MMF. Očito je kako se ta financijska institucija boji izbijanja recesije, iako tu riječ izravno ne spominje.
