Dugogodišnja trakavica

Vještaci na suđenju za “aferu Fenixve”: Nema pokrića za 650 tisuća maraka plaćenih Talijanima

Šarlota Brnčić

Miloša Španjola tereti se za zlouporabu ovlasti / Foto Marin ANIČIĆ

Miloša Španjola tereti se za zlouporabu ovlasti / Foto Marin ANIČIĆ

Vještak zaključuje da se radi o iznosu od 650.000 tadašnjih njemačkih maraka na temelju razlika između onoga što je doznačeno u inozemstvu i onoga za što postoji dokaz o izvedenim radovima



RIJEKA – Satima, u čak dva raspravna dana, potrajalo je svjedočenje vještaka u nastavku suđenja u dugogodišnjoj aferi Fenixve u kojoj su optuženi Miloš Španjol i njegov brat Josip Bepo Španjol iz Lovrana, Branko Vukušić iz Ike, Nikola Slavić iz Matulja te Ljerka Ercegović iz Zagreba. Miloša Španjola se tereti za zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju i zlouporabu položaja i ovlasti, njegovog brata Josipa za poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti te poticanje na zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju, dok se Vukušiću na teret stavlja poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti te zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju. Slavić i Ercegović su optuženi za zlouporabu položaja i ovlasti.


Kao što je to bilo očekivano, za vještake je posebice obrana imala podužu listu pitanja na koje su strpljivo odgovarali, kao i pojašnjavali svoj pismeni nalaz i mišljenje. Jedan od vještaka istaknuo je na početku da je u nalazu iskazao rezervu u pogledu vjerodostojnosti knjiga i financijskih izvješća tvrtke GHB. Također, i da nije pronašao dokumentaciju koja bi opravdala umanjenje potraživanja prema Josipu Španjolu te da nije pronašao nikakav dokument o bilo kakvom ulaganju od strane Josipa Španjola u društvo GHB.


Razlika veće uplate


– Potraživanje može prestati svim propisanim oblicima podmirenja, a najčešće plaćanjem, prijebojem i slično. Bez urednog evidentiranja u poslovnim knjigama nije moguće sa sigurnošću tvrditi je li neki poslovni događaj nastao. Poslovne knjige služe tome da vjerodostojno prikažu stanje nekog trgovačkog društva. Ne znam je li Fenixve d.o.o. u stečaju potraživao novac od Fenixvea s.r.l. Udine. Ne mogu se očitovati kada je dospio zahtjev za povrat novca koji se nalazio na računu Fenixvea s.r.l. Udine. Kad se usporedi ukupna vrijednost radova s iznosima koji su plaćeni Fenixveu s.r.l., ostaje razlika više izvršene uplate. Uvid u završni račun i bilancu tvrtke Fenixve u stečaju nisam obavio. Obavio sam uvid u nalaz i mišljenje građevinskog vještaka za tvrtku GHB, a ne za Fenixve – pojašnjavao je vještak, odgovarajući na upite o pojedinim zaključcima donesenim u pisanom nalazu. Pojasnio je i da su sredstva po mjenicama korištena i za financiranje Vile Rozalija.




Upitan je li u spisu primijetio ugovor o tajnom društvu između Josipa Španjola i tvrtke Fenixve u svrhu ulaganja u tvrtku GHB, vještak je odgovorio da je tim ugovorom definiran međusobni odnos članova tajnog društva.


– Obveza Josipa Španjola bila je, po osnovi tih danih pozajmica društvu Fenixve, osigurati dokapitalizaciju na način da se te pozajmice prenesu u temeljni kapital društva GHB. Ako se u obzir uzme taj ugovor, proizlazi da bi Fenixve trebao imati udjele u GHB-u koji odgovaraju iznosima isplaćenim kroz pozajmice. U pogledu procjene ulaganja u Vilu Rozalija, naveo sam da postoji određeni vremenski nesklad, u smislu da postoje računi dobavljača koji su plaćeni nakon te procjene. Čak godinu do dvije kasnije. Uz svaki ispostavljeni račun o obavljenim građevinskim radovima mora postojati vjerodostojna knjigovodstvena isprava – naveo je vještak.


Nije našao pokriće


Vještak je također, odgovarajući na upite vezano uz zagrebačku tvrtku Z.M.T., a kojoj je prema optužnici isplaćeno 350.000 kuna, naveo da nije pronašao dokumentaciju da je društvo GHB imalo dugovanja prema zagrebačkoj tvrtki, ali i nikakav dokument da je Z.M.T. bio bilo kakav sudionik poslovnih odnosa. Upitan postoji li u sudskom spisu nalog za plaćanje Z.M.T.-u, odgovorio je da takav nalog ne postoji. Vezano uz četvrtu točku optužnice, u kojoj stoji da su bez vjerodostojnog računa tvrtki Tinarelli s.p.a. Perugia plaćeni radovi koje to društvo nije obavilo, kazao je da je zaključak da se radi o iznosu od 650.000 tadašnjih njemačkih maraka donio na temelju razlika između onoga što je doznačeno u inozemstvu i onoga za što postoji dokaz o izvedenim radovima.


Na temelju knjigovodstvene dokumentacije vještak nije našao pokriće za taj iznos. Vještakinja bankarske struke istaknula je da je GHB nalogodavac plaćanja, a što se tiče toga kome je to plaćeno, izjavila je da se to iz dva naloga ne vidi. Konkretno, da se iz dva naloga ne vidi da je novac plaćen tvrtki Tinarelli. Navela je i da je uobičajeno da na nalogu stoji tko je korisnik, a da u ovom slučaju toga nema. Suđenje će se nastaviti 30. svibnja, a nije isključeno da će oboje vještaka biti dodatno pozvano nakon što uključene strane iznesu primjedbe koje su već najavili.