Za 30-godišnjeg Darija Savića i 27-godišnjeg Darija Cupaća koji su na Županijskom sudu u Rijeci prije tri godine bili osuđeni na tri, odnosno pet mjeseci zatvora zbog nepružanja pomoći creskom studentu Aleksandru Abramovu, a za čije je ubojstvo osuđen 27-godišnji Dušan Cupać, nastupila je zastara progona i automatski obustavljen sudski progon. Vrhovni sud je, naime, 5. prosinca 2016. godine temeljem žalbe odvjetnika, ukinuo presudu za Savića i Darija Cupaća, dok je istovremeno potvrdio izrečenu kaznu zatvora za Dušana Cupaća u trajanju od 12 godina. Stoga je predmet vraćen Županijskom sudu u Rijeci krajem prošle godine, točnije 27. prosinca 2016. godine.

A zastara za kazneno djelo nepružanja pomoći nastupa šest godina od počinjenja kaznenog djela. Kako je u međuvremenu na snagu stupio novi Kazneni zakon, za ovo kazneno djelo se izriče ili novčana kazna ili zatvor do šest mjeseci, no sankcija je identična starom Kaznenom zakonu, a i zastarni rok je šest godina. Nadalje, kako je presuda Dušanu Cupaću za ubojstvo, a Dariju Saviću i Dariju Cupaću za nepružanje pomoći izrečena početkom veljače 2014. godine, još se iduće dvije godine pribrajaju ukupnom zastarnom roku. No, unatoč tomu, nije se uspjelo donijeti pravorijek, premda su i Dario Savić i Dario Cupać nakon tragičnog događaja uhićeni i u istražnom zatvoru proveli šest mjeseci.

Sud nenadležan

Nakon što je Vrhovni sud ukinuo presudu za spomenutu dvojicu, riječki Županijski sud proglasio se stvarno nenadležnim da im se sudi za kazneno djelo nepružanja pomoći, već se slučaj »spustio« na razinu Općinskog suda. No, odvjetnik trećeoptuženog Cupaća potom se žalio na odluku o nenadležnosti županijskog suda, s obzirom na to da su bili vezani za kazneno djelo ubojstva, pa je potkraj ožujka 2017. godine Vrhovni sud odbio odvjetnikovu žalbu, ali vrijeme curi…

Županijski sud zaprima rješenje Vrhovnog suda 18. travnja. Početkom lipnja ispravlja se i presuda, umjesto »osuđeni Cupać«, njegovo prezime na presudi pogrešno je napisano »Cupač« pa sud mora po službenoj dužnosti ispraviti pogrešku. Presuda zapravo postaje pravomoćna 30. lipnja ove godine.

I nakon svih administrativnih, no u zakonu dopuštenih pravnih lijekova, predmet je dodijeljen sukinji Petri Primc koja je potkraj rujna zakazala raspravu. No, odvjetnici optuženih tražili su isključenje javnosti zbog zaštite obitelji, čemu se tužiteljica usprotivila pa je sutkinja odbila zahtjev za isključenje javnosti. Zakazala je sutkinja ubrzo, za dvadesetak dana, novo ročište, no prvookrivljeni je opravdano izostao, bio je na putu pa poziv nije primio. Početkom studenoga opet je zakazana rasprava, no opet su odvjetnici posegnuli za dopuštenim pravnim lijekom, tražili su izuzeće sutkinje i predsjednice Općinskog suda, no već drugi dan im je zahtjev odbijen kao neosnovan pa je sutkinja ponovo zakazala raspravu potkraj studenoga. No, tada je izostao drugookrivljeni Cupać zbog bolesti. Nakon dva dana ponovo je sutkinja zakazala raspravu, no nije bilo Cupaća… Zastara je nastupila 4. prosinca, točno nakon šest plus dvije godine (od izricanja presude na Županijskom sudu, op. a.).

Pobjegao u Srbiju

Točno je da su okrivljeni za nepružanje pomoći proveli šest mjeseci u zatvoru, ali bez donesene pravomoćne presude, s obzirom na to da je Vrhovni sud u njihovu slučaju vratio slučaj na ponovno preispitivanje. To sigurno neće biti utjeha obitelji ubijenog Abramova jer i prvoosuđeni Dušan Cupać je odmah nakon ubojstva pobjegao u Srbiju te mu je suđeno u odsutnosti.

A riječ je o događaju koji se zbio točno prije osam godina, 4. prosinca 2009. godine u centru Rijeke, na Trgu svete Barbare, gdje je tragično ugašen život Aleksandra Abramova. Bezumno brutalno ubojstvo creskog studenta šokiralo je javnost upravo zbog količine nepotrebne mržnje i snažne količine nasilja.

Dušan Cupać je nakon verbalne prepirke fizički nasrnuo na Abramova udarajući ga šakama i nogama po glavi i tijelu. Kad je student pao na tlo, Cupać ga je nastavio tući rukama i nogama, činio je to i nakon što je Abramov prestao pružati bilo kakav otpor, nanijevši mu mnogobrojne ozljede, od krvnih podljeva i razderotina do mnogo ozbiljnijeg prijeloma kosti nosa s pomakom i obilnim krvarenjem, napuknuća prednje kosti lubanje. Uslijed udisanja vlastite krvi Abramov je preminuo zbog ugušenja.

Brzo uhićeni

Dario Savić i Dario Cupać koji su bili u društvu s Dušanom Cupaćem bili su optuženi da su Abramova ostavili ozlijeđenog da leži na tlu, iako su gledali kako Dušan Cupać bjesomučno udara studenta koji je u tom trenutku već bio obliven krvlju, otežano disao i nije pružao otpor. Napustili su krvavo poprište. Iako je ubrzo nakon tučnjave Savić nazvao hitnu pomoć, bio je svjestan situacije, a Abramovu nije pružio pomoć.

Dario Savić i Dario Cupać munjevitom akcijom policije brzo su uhićeni i pritvoreni, glavnoosumnjičeni Dušan Cupać uspio je pobjeći iz Hrvatske u koju je došao dvije godine ranije. Otišao je u Srbiju čiji je državljanin te se sklonio u mjesto blizu Valjeva. Nakon bijega Cupać se javio srbijanskoj policiji te je uhićen. On je tom prilikom putem suca istrage u Srbiji ispričao da su se te kobne noći, oko 3 sata, nalazili ispred fast fooda u podnožju Robne kuće Ri na Korzu, u redu za pizzu, te da im je, nakon što su nakratko napustili red i ponovo se vratili prišao Abramov i počeo se buniti što su opet stali u red. Ustvrdio je da je Abramov u prepirci zamahnuo šakom i udario ga u nos i usta. U naguravanju što je uslijedilo odmakli su se stotinjak metara. Tvrdio je da ga je Abramov pokušavao udariti, a da je on izbjegavao udarce, no da ga je u jednom trenutku udario u nos, uslijed čega je Abramov pao. Po riječima osuđenog ubojice Cupaća, Dario Cupać i Savić nisu udarali Abramova, već su hodali za njima i smirivali situaciju.