Stručnjaci upozoravaju

SLUČAJ BARBARE VIDOVIĆ Uzimanje djeteta za brak povlači zatvorsku kaznu u trajanju i do 15 godina

Ljerka Bratonja Martinović

Lana Peto Kujundžić i  Gordana Buljan Flander / Foto: PIXSELL

Lana Peto Kujundžić i Gordana Buljan Flander / Foto: PIXSELL

Ako se dogodi da jedan od roditelja nagovara dijete da uzme drugo dijete pod pretpostavkom braka, takvo se ponašanje smatra trgovinom ljudima, i povlači zatvorsku kaznu u trajanju i do 15 godina zatvora, kaže sutkinja za mladež Lana Peto Kujundžić



ZAGREB Dok policija utvrđuje je li se u slučaju nestanka djevojčice iz Triblja radilo o bijegu od kuće ili o otmici, stručnjaci upozoravaju na sve veću pogibelj koja djeci prijeti s interneta. Odgovornost za podučavanje djece sigurnom korištenju interneta, kažu, nije na roditeljima, nego na državi koja godinama propušta osigurati takvu poduku djece već od predškolske dobi. Nestanci adolescenata u Hrvatskoj nisu česti, a uglavnom se svedu na to da je dijete iz radoznalosti ili drugog razloga jednostavno otišlo od kuće. Kaznena djela otmice ili trgovanja ljudima, kažu podaci iz pravosuđa, u toj su dobi iznimno rijetka.


– Ne bi se moglo reći da je broj nestanaka adolescenata u porastu ili da je ovo alarm za roditelje, kaže sutkinja za mladež zagrebačkog Županijskog suda, Lana Peto Kujundžić. – Tinejdžersko je doba praćeno potragom za novim iskustvima, uzbudljivim stvarima, tajnama… Je li se ovdje radilo o mladalačkom ispadu ili o kaznenom djelu, posao je za istražitelje. Oni, među ostalim, trebaju utvrditi jesu li roditelji dovoljno sigurne osobe, brinu li o djetetu, osiguravaju li mu nastavak obrazovanja.


Upaliti alarm


Ako se utvrdi da je u obitelji sve u redu, bijeg od kuće se, objašnjava sutkinja, može podvesti pod adolescentsko ponašanje i proći bez težih posljedica. No, ako se dogodi da jedan od roditelja nagovara dijete da uzme drugo dijete pod pretpostavkom braka, takvo se ponašanje smatra trgovinom ljudima, i povlači zatvorsku kaznu u trajanju i do 15 godina zatvora.




Iako se ne radi o trendu, alarm postoji jer nam djeca nisu dovoljno obrazovana za korištenje interneta, dodaje sutkinja Peto Kujundžić.


– Kad otvaraju Facebook i razgovaraju s nepoznatom osobom, djeca nam nisu svjesna da se tu krije velika opasnost i da mogu postati žrtve kaznenog djela – veli ona.



Školska psihologinja Nada Kegalj ističe da je roditeljima gotovo nemoguće kontrolirati što tinejdžeri rade na društvenim mrežama.


– Dijete će se snaći. Roditelji mogu biti prijatelji djetetu na društvenoj mreži, ali dijete isto tako može otvoriti lažni profil. U adolescentskoj dobi društvene su mreže privlačne, zanimljive i svima dostupne. One su im »in«, »cool« i predstavljaju im bonus za prihvaćenost u stvarnom životu. Uspoređuju broj prijatelja, lajkova i komentara. Ono što roditelji mogu napraviti je odgajati ih na način da su virtualni i stvarni život slični. Kao što učimo djecu da se izlaziti ne može gol ili neprimjereno obučen, isto tako ih moramo učiti da se ne mogu neprimjereno slikati i to objavljivati na internetu, kaže Kegalj.



Istraživanje zagrebačke Poliklinike za zaštitu djece i mladih iz 2013. godine pokazalo je da je svako deseto dijete spremno naći se s nepoznatom osobom koja mu se obratila preko interneta. Od 1.400 djece obuhvaćene tim istraživanjem, njih 120 je bez pratnje otišlo na susret s poznanikom s interneta.


Nezrele odluke


– Djeca često stječu prijatelje on-line, o kojima ništa ne znaju. Ona su nekritična, ne mogu donositi zrele odluke, a ne možemo očekivati da će svi roditelji moći kontrolirati aktivnosti svoje djece na društvenim mrežama jer djeca o kompjuterima znaju više nego odrasli – upozorava ravnateljica Poliklinike Gordana Buljan Flander.


Istaživanje iz ove godine pokazalo je da djeca u dobi od dvije do šest godina dnevno pred ekranom TV-a, tableta ili kompjutera provedu od dva do 2,5 sata, a vikendom i više od tri sata.


– Dali smo im alat, a nismo ih naučili kako ga koristiti, veli Buljan Flander i poziva Ministarstvo obrazovanja da već u dječje vrtiće uvede program sigurnog korištenja interneta.


Iz Ureda pravobraniteljice za djecu jučer su uputili packe medijima koji su, protivno etičkom kodeksu, objavili identitet i fotografije djece i detalje o njihovoj obiteljskoj situaciji.


– Kad se dogodi nestanak djeteta, primarna je zadaća pronaći dijete i zaštititi njegovu dobrobit. Nije uobičajeno da mediji izvještavaju o obiteljskoj situaciji djeteta, o sukobu roditelja nestale djece i njihovom uzajamnom optuživanju ili okrivljavanju drugog maloljetnika za nestanak ili bijeg djevojčice. Nakon što su djeca pronađena, nema daljnjih razloga za izvještavanjem o slučaju jer to može samo štetiti djeci – poručila je pravobraniteljica Ivana Milas Klarić.