Osobe treće životne dobi najčešće su na meti prevaranata / Foto Sergej DRECHSLER
Bešćutni zlikovci i dalje uspješno nalaze svoje žrtve, mahom starije bračne parove, samce, nerijetko osobe koje zbog godina ili bolesti ne mogu adekvatno reagirati i zaštititi svoju imovinu
ZAGREB – Tijekom prošle 2016. i u prvim mjesecima tekuće godine zagrebačka policija evidentirala je povećan broj kaznenih djela drskih krađa i prevara na štetu osoba starije životne dobi, umirovljenika u stanovima i kućama koje postaju žrtve prevaranata.
Riječ je o poznatim slučajevima o kojima smo često pisali na ovim stranicama – prevarantima koji zvone na vrata i predstavljaju se kao bankari, policajci, medicinari s namjerom da uđu u dom i domognu se novca i dragocjenosti. Nažalost, bešćutni zlikovci i dalje uspješno nalaze svoje žrtve, mahom starije bračne parove, samce, nerijetko osobe koje zbog godina ili bolesti ne mogu adekvatno reagirati i zaštititi svoju imovinu.
Pretražuju stan
Vrlo često lažni službenici koriste se i telefonom pa prije posjeta najave svoj dolazak kako bi ostavili dojam da dolaze po službenoj i neodgodivoj dužnosti. Policija u još jednom javnom apelu upozorava građane na potrebu pojačanog opreza i podsjeća na uhodane metode obmana kojima se koriste kriminalci.
Policija upozorava da zaposlenici banaka, zavoda za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, porezni i policijski službenici ne dolaze na adrese stanovanja, ne mijenjaju novac radi isteka, ne obavljaju povrat poreza, niti policijski službenici idu po kućama radi izuzimanja otisaka prstiju s novčanica ili nakita. U slučaju da policijski službenici dođu na adresu stanovanja, predstavljaju se službenom iskaznicom i značkom te za sva postupanja izdaju dokument, odnosno potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta. No, prije nego što vlasnik stana otključa vrata uvijek može telefonski provjeriti na 192 je li na njegovu adresu poslan policajac ili je posrijedi obični kriminalac.
Najčešći su slučajevi lažnog predstavljanja kao medicinskih djelatnika koji nude besplatnu masažu, a sve kako bi ušli u stan i ukrali novac i nakit. Dok jedna osoba masira žrtvu, druga za to vrijeme pretražuje stan i traži novac i nakit po prostorijama. Nerijetko u ovakvim slučajevima kroz otključana vrata ulazi u dom i treći prevarant koji po kući traži dragocjenosti dok druga dvojica zaokupljaju pažnju vlasnika. Kako bi stekli povjerenje žrtve, prevaranti ili prevarantice glume finoću, ljubaznost i zainteresiranost za pomoć.
Drugi je način kada se lažno telefonski predstavljaju kao zaposlenici poslovnih banaka, uvjeravajući žrtvu da su se pojavile lažne novčanice ili im je istekao rok. Pritom najavljuju da će doći na njihovu adresu kako bi preuzeli novac, koji će im nakon provjere i vratiti. Ukoliko osoba odbije posjet zaposlenice banke, idu toliko daleko da prijete pozivom policiji privođenjem i pretragom stana. Ukućani, ipak, ne smiju pasti na taj trik. Prevaranti ne odustaju tek tako – nakon što vlasnici odbiju imati posla s njima, znaju prekinuti telefonski poziv i ponovo nazvati žrtvu i uvjeravati da su se u međuvremenu čuli s njihovim mlađim članovima obitelji koji su odobrili predaju novca.
Vrlo važna je napomena da mlađi članovi obitelji svojim roditeljima, bakama i djedovima koji sami žive u stanu ili kući daju jasne upute da ne puštaju u svoj dom nikakve nepoznate osobe radi besplatne masaže, provjere novca, povrata poreza ili uzimanja otisaka prstiju s novčanica ili nakita. S obzirom na to da počinitelji ovih kaznenih djela iskorištavaju visoku dob osoba, njihovu osamljenost, dobronamjernost, nepažnju i zdravstveno stanje, savjetuje se svima koji se brinu o starijima da ih upute u učestalost prijevara na kućnom pragu i preventivnim mjerama zaštite koje sami mogu poduzeti da ne postanu žrtve.
Nažalost, isti zlikovci lako mogu doznati imena članova obitelji pa se poslužiti i takvim trikom. Prevaranti, dakako, računaju da žrtva neće u takvom kratkom vremenu nazvati svoju odraslu djecu i provjeriti što je točno posrijedi.
Lažno predstavljanje
Četvrti je način obmane kada se počinitelji lažno telefonski predstavljuju žrtvi kao policijski službenici. Žrtvi lažu da su pronašli nekog kriminalca i da će doći na njihovu adresu po otiske prstiju koje je uhićeni ostavio baš na novčanicama i nakitu lociranih u njihovom domu. Kada na adresu dođu lažni policijski službenici, žrtva lakovjerno predaje novac i dragocjenosti s tobožnjim otiscima inkriminiranog koji je, tobože, prethodno »češljao« po domu ukućana.
Peti je način prevare lažni službenik Porezne uprave – ukućane uvjeravaju da su dobili povrat novca koji će im biti isplaćen tek kada uplate određeni iznos. Tada na adresu dolazi lažni poreznik, a žrtva mu predaje gotovinu uvjerena da će dobiti puno veći iznos. Prilikom ovakvih i sličnih kaznenih djela najčešće ne postoje svjedoci. Osobama starije životne dobi policija savjetuje da uvijek budu sumnjičave i nazovu policiju na broj 192 kako bi se provjerili sumnjivi telefonski poziv i dolazak navodno službenih osoba.
